hrvatski

Rodni elementi u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji

Predmet istraživanja ovoga rada čine rodno obilježeni frazemi hrvatskog i ruskog jezika, tj. frazemi koji su u upotrebi isključivo ili djelomično ograničeni na referenta jednog od dvaju spolova. Iako je frazeologija predmet znanstvenog interesa velikog broja hrvatskih i ruskih jezikoslovaca, u frazeološkim istraživanjima rodna je problematika rijetko zastupljena, a rodno obilježeni frazemi ovih dvaju jezika dosad nisu sustavno proučavani. Osnovni je cilj ovoga istraživanja bio proučiti izabrani korpus hrvatske i ruske rodno obilježene frazeologije u svjetlu tradicije frazeoloških istraživanja, ali kroz prizmu rodne lingvistike kako bi se prikazao način na koji se u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji, a samim time i hrvatskom i ruskom jeziku općenito, konceptualizira rod kao društveno-kulturološka kategorija i stvara slika muškarca i žene utemeljena na ustaljenim predodžbama i stereotipima svojstvenima hrvatskoj i ruskoj kulturi. U radu se hrvatski i ruski rodno obilježeni frazemi promatraju iz onomasiološke perspektive te se analiziraju i međusobno kontrastiraju na semantičkoj razini. Nakon provedene strukturno-semantičke analize donosi se prikaz načina na koji su rodno obilježeni frazemi obrađivani u općim i frazeološkim rječnicima hrvatskog i ruskog jezika te se predlaže način njihove leksikografske obrade kojim bi se u rječnike uključivala i korisniku neophodna informacija o rodnoj ograničenosti u upotrebi. Analiza prikupljene građe dokazala je pretpostavku o dominantnoj sličnosti konceptualizacije žene i muškarca u frazeologiji dvaju srodnih jezika i neznatnim razlikama određenima specifičnim društveno-kulturološki uvjetovanim rodnim stereotipima i ustaljenim predodžbama o rodnim ulogama pripadnika dvaju spolova. Analizom se željelo doprinijeti općim frazeološkim istraživanjima i kontrastivnoj frazeologiji hrvatskog i ruskog jezika, ali i lingvističko-kulturološkim istraživanjima frazeologije i rodnoj lingvistici općenito. Rječnici rodno obilježenih frazema hrvatskog i ruskog jezika kao poseban dio rada sastavljeni su s namjerom da imaju i praktičnu namjenu, primjerice na području prevođenja te poučavanja i usvajanja hrvatskog i ruskog kao stranog jezika.

rod kao društveno-kulturološka kategorija; rodno obilježena frazeologija; rodna lingvistika; hrvatski jezik; ruski jezik

nije evidentirano