hrvatski

Antropologija žene i feminističke intervencije unutar antropološke znanosti

Ovim radom nastojim prikazati začetke feminističkih propitivanja kao i epistemološke dosege unutar antropologije žene, subdisciplinarnog područja formiranog sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Pri tom ću se analitički fokusirati na ključne autorice i semantičke figure kojima je AZ revolucionirala antropološku znanost. Tematski raspon kreće se od teorijskih pokušaja razgradnje rodnih uloga ili/i svojevrsne revizije poduhvaćene od onodobnih feminističkih napora i promišljanja kao i što plastičnijeg lociranja problematičnih narativa, njihove percepcije i recepcije potkrijepljene samorazumljivim i udomaćenim mitovima, korijenima regulacije ljudskog društva. Njihova tadašnja transhistorijska, transkulturna te naposlijetku univerzalizirajuća teorijska dostignuća, bez obzira na manjkavosti iz sadašnje perspektive, bitno su detektirala te time problematizirala kulturne situacije u kojima je žena subordinirana u vječno asimetričnom položaju spram muškarca a koje su do tada ostajale nepravedno i predugo nepropitanima. Svakako je bitno spomenuti kako su lociranja patrijarhalnih strukturalnih opresija, pa potom i klasna/rasna segregacija posljedično dovela do razvoja feminističke epistemologije kojom ću se u zadnjem djelu ovog rada pozabaviti. U nastavku sam se kraće osvrnula na dva teorijska rada koja su nezaobilazni nastavci linije feminističkih promišljanja koje su raskrčile rodočelnice až unutar antropologije i etnografije, dok sam u zadnjem djelu diplomskog rada istaknula neke važne epistemološke obrate koje su kasnije feministkinje oblikovale unutar epistemologije i metodologije znanstvenog rada. Zaključno sam identificirala trenutnu historijsku stepenicu na kojoj se feminizam nalazi kao teorija i mogući politički pokret.

antropologija žene; feminizam; privatno/javno; kultura/priroda; egalitarizam/totalitarizam; spolno rodni sistem; univerzalizam; razlika; feministička epistemologija; nova univerzalnost

nije evidentirano