hrvatski

Kako se Hrvatska, a kako svijet sučavaju s poplavama

Tijekom povijesti poplave su uzrokovale neizrecive patnje i stradanja milijuna ljudi, ali su istovremeno odigrale izrazito važnu pozitivnu ulogu za razvoj civilizacije. I danas, ne samo u nerazvijenim dijelovima svijeta, poplave predstavljaju najčešću i najrazorniju prirodnu katastrofu od koje stradavaju brojni ljudi i koja uzrokuju goleme štete. Najrazvijenije zemlje svijeta danas trpe od poplava veće ekonomske štete od onih manje razvijenih. U posljednjim desetljećima čini se da je došlo do, za sada nepotpuno i kontraverzno objašnjenog, povećanja broja poplava i njima izazvanih šteta na cijeloj planeti. Shvaćeno je da u cijelom svijetu većina postojećih sustavi obrane od poplava nedovoljno ili čak uopće ne vodi brige o ekološkim vidovima riječnih koridora i slivova. Posljedica toga nije samo drastična devastacija okoliša i opasno smanjivanje biološke raznolikosti već i neučinkovito funkcioniranje sustava obrane od poplava. Poplave se su sve češće i sve snažnije, a štete sve veće upravo na rijekama i slivovima na kojima su izgrađeni najsloženiji sustavi obrane od njih. Očigledno je da će čovječanstvo morati prihvatiti koncept UNESCO-a nazvan ŽIVJETI S POPLAVAMA koji prihvaća činjenicu da poplave nije moguće apsolutno spriječiti već je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti broj ljudskih žrtava i štete koje one izazivaju. Ujedno je potrebno prepoznati i bolje iskoristiti pozitivne učinke koje poplave vrše na okoliš.

poplava

nije evidentirano