Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 787626

Knjige posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka (1717. – 1914.)


Botica, Ivan; Kovačić, Vinko; Kuhar, Kristijan
Knjige posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka (1717. – 1914.), Zagreb: Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, Staroslavenski institut, 2015 (monografija)


Naslov
Knjige posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka (1717. – 1914.)
(Historical and linguistic context of registry records of affiliation, novitiate and profession of vows of Third Order Regular on the island of Krk (1717-1914))

Autori
Botica, Ivan ; Kovačić, Vinko ; Kuhar, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, Staroslavenski institut

Grad
Zagreb

Godina
2015

Stranica
264

ISBN
978-953-6080-19-9

Ključne riječi
Povijest pismenosti ; franjevci trećoredci glagoljaši ; registarski zapisi ; Krk ; glagoljica ; latinica ; hrvatski ; talijanski
(History of Literacy ; Glagolitic Franciscan TOR ; registry records ; Krk ; Glagolitic script ; Latin script ; Croatian ; Italian)

Sažetak
Knjiga se sastoji od dviju cjelina: uvodne studije i registarskih zapisa. U opsežnoj studiji donose se bitni podatci o ovim specifičnim redovničkim knjigama, odnosno povijesno-jezični kontekst registarskih zapisa posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka u razdoblju od 1717. do 1914. godine. Središnji dio čine registarski zapisi, njih ukupno 287, iz četiriju rukopisa koji potječu iz triju krčkih trećoredskih samostana: Glavotoka (Sv. Marija), Porta (Sv. Marija Magdalena) i grada Krka (Sv. Franjo Asiški). Knjige ili, kako izvorno stoji na njihovim koricama, „libri“ posinovljenja, novicijata i zavjetovanja pisane su glagoljicom (kurzivom) i latinicom na hrvatskom i talijanskom jeziku. Ti su zapisi važni za rekonstrukciju osobnih podataka, jezika, pisama, baštine i povijesti. Što tiče metodologije rada, poštivan je kronološki kriterij, po kojem su svi izvornici raščlanjeni u pojedinačne zapise kao da su zasebni dokumenti te su priređeni za objavu po pravilima egdotike (redni broj, datum temporale i locale, regest, signatura, korpus). Uz arhivsku signaturu s folijacijom i drugim napomenama navodi se i autorstvo svakoga pojedinačnoga zapisa, što omogućuje daljnja istraživanja razine zapisivačeve pismenosti, napose paleografske osobitosti. Poznato je da je stanovništvo ranonovovjekovnoga Krka rabilo čak četiri romanska jezika: krčkoromanski (veljotski), krčkorumunjski (vlaški), mletački i talijanski. Nad autohtonim krčkoromanskim, koji se rabio do pred kraj 19. stoljeća, postupno je prevladavao mletački, koji se širio i jačao usporedno sa širenjem Mletačke Republike. U početnim se stoljećima Republike mletački uz latinski rabio i u administraciji, ali od 15. stoljeća sve se više napušta mletački i prihvaća talijanski, no u tom su talijanskom redovito prisutni mletački jezični elementi. U tom su se smislu i na Krku mletački i talijanski rabili kako u svakodnevnoj komunikaciji, tako i u administraciji. Talijanski zapisi (iz 18. i 19. st.) u ovim knjigama upućuju na to da su franjevci trećoredci rabili jezik blizak današnjemu standardu bez zamjetnih mletačkih elemenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Povijest

Napomena
Sadržaj: 1. Povijesno-jezični kontekst registarskih zapisa posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka od 1717. do 1914." (str. 11-48) ; 2. Korišteni redaktorski znakovi (str. 51) ; 3. Knjige posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka od 1717. do 1914. (str. 55-226) ; 4. Kratice (str. 229-230) ; 5. Rječnik manje poznatih riječi (str. 233- 237) ; 6. Kazalo osobnih imena (str. 241-255) ; 7. Kazalo toponima (str. 259-264)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb