hrvatski

Prediktori izvršnih funkcija i vidnoga pamćenja kod oboljelih od epilepsije

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prediktivnu vrijednost lateralizacije žarišta epilepsije temporalnog režnja, trajanja epilepsije, spola i dobi pacijenata za izvršne funkcije i vidno pamćenje. Epilepsija je odabrana kao model funkcioniranja u neuronskim krugovima gdje dolazi do izbijanja neurona uslijed cerebralne disfunkcije, te obično nema poremećaja izvan tog modela. Ujedno je specifična po tome što se lako može odrediti lateralizacija žarišta, što omogućuje usporedbu sudionika s različitom lateralizacijom. Usto smo željeli utvrditi na koji način emocionalna stanja, depresivnost i anksioznost, mogu utjecati na prediktivnost lateralizacije žarišta, nastupa i trajanja epilepsije. Sudionici su bile osobe koje su dolazile na redovnu kontrolu u Centar za epilepsije Kliničkog bolničkog centra Sestara milosrdnica. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 57 sudionika, 24 muškarca i 33 žene, dobi od 17 do 67 godina. U uzorak su uključene sve osobe koje imaju, na osnovi anamneze, EEG-a i MR-a mozga, dokazanu jasnu lateralizaciju žarišta epilepsije. U istraživanju su primijenjeni sljedeći mjerni instrumenti: TVCF kao mjera izvršnih funkcija, RCF kao mjera vidnog pamćenja, BDI- II kao mjera depresivnosti te STAI-S kao mjera anksioznosti kao stanja. Prvi problem je bio ispitati razlike u mjerama vidnog pamćenja i izvršnih funkcija s obzirom na lateralizaciju i trajanje epilepsije te spol sudionika. Utvrđene su razlike u testovima verbalne fluentnosti između ljevostrane i desnostrane epilepsije. Kod ostalih mjera izvršnih funkcija, odnosno testu sortiranja karata i utiranju tragova, te na testu vidnog pamćenja nismo dobili značajne razlike s obzirom na lateralizaciju epilepsije i spol sudionika. Trajanje epilepsije je bilo značajno povezano samo sa neposrednim dosjećanjem na testu vidnog pamćenja. Drugi problem je bio ispitati razlike u izvršnim funkcijama i vidnom pamćenju s obzirom na stupanj anksioznosti i depresivnosti sudionika. Dobivene su razlike između visokodepresivnih i niskodepresivnih na testu sortiranja karata (broj točnih odgovora) i vidnom pamćenju (i neposredno i odgođeno dosjećanje). Niskodepresivni su bili bolji na navedenim mjerama od visokodepresivnih. Između visoko i nisko anksioznih sudionika nisu utvrđene značajne razlike ni na jednom od primijenjenih testova. Treći problem je bio ispitati prediktivnu vrijednost spola, dobi, lateralizacije, trajanja epilepsije, anksioznosti i depresivnosti za mjere izvršnih funkcija i vidnog pamćenja. Korištenim prediktorima objašnjen je vrlo mali udio varijance kriterija, a za neke kriterije nije pronađen nijedan značajan prediktor. Lateralizacija žarišta se pokazala značajnim prediktorom za mjeru verbalne fluentnosti na subtestu kategorička fluentnost, trajanje epilepsije za mjeru vidnog pamćenja, odnosno za odgođeno dosjećanje, a depresivnost za imenovanje po slovu.

epilepsija; lateralizacija žarišta; vidno pamćenje; izvršne funkcije; depresivnost; anksioznost

nije evidentirano