Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Hospicij i palijativna skrb u Republici Hrvatskoj (CROSBI ID 629935)

Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Telebuh, Mirjana ; Znika, Mateja ; Jurak, Ivan Hospicij i palijativna skrb u Republici Hrvatskoj // Physiotherapia Croatica / Vlašić, Sanjica (ur.). 2015. str. 187-188

Podaci o odgovornosti

Telebuh, Mirjana ; Znika, Mateja ; Jurak, Ivan

hrvatski

Hospicij i palijativna skrb u Republici Hrvatskoj

UVOD: Strah od smrti vjerojatno je neriješeni problem vlastitog stava spram tabuizacije smrti i pomanjkanja vlastitih iskustava sa umiranjem, te se većina ljudi mora nositi s emotivnom traumom do koje dolazi u procesu umiranja i nakon njega. (1) Povezujući smrt i skrb o umirućima ne možemo se ne osvrnuti na postojanje, potrebu i razvoj palijativne skrbi i hospicija. RAZRADA: Osnovne su pretpostavke palijativne skrbi su da je bolesnik osoba koju treba poštovati, i koja sama o svemu odlučuje. (2, 1) Cilj palijativne skrbi jest postići najbolju moguću kvalitetu života kroz olakšanje patnje, kontrolu simptoma i povrat životnih funkcija uz poštovanje osobnih, kulturnih, religijskih i etičkih vrijednosti (3, 4), Začeci hospicija sežu u vrijeme od prije 400 god. kada je ideju hospicija i palijativne skrbi započeo francuski svećenik Vinko Paulski i osnovao njegovateljski red Sestara milosrdnica koje su se brinle za bolesne i umiruće. Pokretačica i organizatorica palijativne skrbi i hospicija u Hrvatskoj bila je prof. dr. Anica Jušić, specijalistica neuropsihijatrije koja je i osnovala Hrvatsko društvo za hospicij i palijativnu skrb, 1994.god., kojemu je cilj edukacija i zdravstvenih profesionalaca i javnosti općenito. (1) Republika Hrvatska u organizacijski i zakonski okvir propisuje preporučene čimbenike vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi. Preporučeni čimbenici za razvoj i unapređenje palijativne skrbi uključuju povećanje broja educiranih radnika po pojedinim strukama koji čine stručni tim liječnika, sestara, fizioterapeuta i radnih terapeuta, psihologa, socijalnih radnika, njegovatelja, duhovnika, građana, volontera. (5) ZAKLJUČAK: U Hrvatskoj je primjer Europskog standarda hospicij u Rijeci, kao stacionarni tip hospicija koji ima i mobilne timove stručnjaka, no još uvijek je premalo hospicija na području Hrvatske i još uvijek nisu zastupljeni, odnosno dostupni broju pacijenata koji imaju potrebu za takvom skrbi. “Potrebno je da onima koji odlaze iz života posvetimo istu onu skrb i pažnju koju dajemo onima koji ulaze u život. To se može postići.” (Stjernsward, Clark, 2004.).

Hospicij ; palijativna skrb ; Republika Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Hospice and palliative care in the Republic of Croatia

nije evidentirano

HOSPICE ; PALLIATIVE CARE ; REPUBLIC OF CROATIA

nije evidentirano

Podaci o prilogu

187-188.

2015.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Physiotherapia Croatica

Vlašić, Sanjica

Zagreb: Hrvatski zbor fizioterapeuta

1846-9043

Podaci o skupu

Kongres fizioterapeuta s međunarodnim sudjelovanjem „Fizioterapija temeljena na dokazima“

poster

19.11.2015-22.11.2015

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti