Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

„Mi sme si navek z Hrvatima dobri bili!“ – Kulturnoantropološka i lingvistička analiza viceva o Zagorcima temeljenih na regionalnim stereotipnim predodžbama i imaginarijima (CROSBI ID 629865)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Perinić Lewis, Ana ; Lewis, Kristian „Mi sme si navek z Hrvatima dobri bili!“ – Kulturnoantropološka i lingvistička analiza viceva o Zagorcima temeljenih na regionalnim stereotipnim predodžbama i imaginarijima // Tko se zadnji smije, nije shvatio vic: Humor u svakodnevnoj komunikaciji / Marks, Ljiljana ; Jambrešić Kirin, Renata ; Marković, Jelena et al. (ur.). Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2015. str. 29-29

Podaci o odgovornosti

Perinić Lewis, Ana ; Lewis, Kristian

hrvatski

„Mi sme si navek z Hrvatima dobri bili!“ – Kulturnoantropološka i lingvistička analiza viceva o Zagorcima temeljenih na regionalnim stereotipnim predodžbama i imaginarijima

U radu se analiziraju vicevi o Zagorcima koji se temelje na regionalnim stereotipnim predodžbama i imaginarijima. Izdvajaju se najčešće stereotipne predodžbe o stanovnicima sjeverozapadne Hrvatske (u prvom redu Krapinsko-zagorske županije): Zagorci i vino, Zagorci i inteligencija, Zagorci i pravda, Zagorci i inat. Istraživanje se temelji na usmenoj naraciji (usmenoknjiževnim rukopisnim zbirkama, terenskim zapisima istraživača i medijskim potvrdama) te književnom korpusu (Tituš Brezovački, Ante Kovačić, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža, Ivana Simić Bodrožić) koji je pridonio konstruiranju karakterologije i tipologije zagorskih likova prepoznatljivih i u današnjim humornim oblicima te popularnoj kulturi. Aspekti smiješnoga promatraju se kroz lingvističku analizu sintaktičkih i leksičkih značajki te narječnih osobitosti mehanizama stvaranja viceva oko stereotipne jezgre. Pozornost će se usmjeriti i na elemente jezične igre u strukturi vica te na druge ludističke sastavnice upotrebljavane u njegovoj izgradnji. Iznose se iskazi i narativi stanovnika Hrvatskoga zagorja o stereotipizaciji Zagoraca, neprihvaćanje ili pounutrenje određenih stereotipnih kategorija te različiti aspekti njihova korištenja u lokalnoj reprezentaciji i regionalnoj turističkoj promociji.

vic; regionalni stereotipi; Hrvatsko zagorje; Krapinsko-zagorska županija

nije evidentirano

engleski

"We have always been able to find a common language with the Croats"!” Cultural anthropological and linguistic analysis of jokes about people from Croatian region of Zagorje based on regional stereotypical images and imaginaries

nije evidentirano

joke; regional stereotypes; Croatian region of Zagorje; Krapina-Zagorje County

nije evidentirano

Podaci o prilogu

29-29.

2015.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Tko se zadnji smije, nije shvatio vic: Humor u svakodnevnoj komunikaciji

Marks, Ljiljana ; Jambrešić Kirin, Renata ; Marković, Jelena ; Polgar, Nataša ; Rudan, Evelina

Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)

978-953-8089-01-5

Podaci o skupu

"Tko se zadnji smije, nije shvatio vic": Humor u svakodnevnoj komunikaciji

predavanje

19.11.2015-20.11.2015

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Etnologija i antropologija