Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 786746

Govor otoka Vira i njegov leksik


Galić, Josip; Lisac, Josip
Govor otoka Vira i njegov leksik // Čakavska rič : polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, 43 (2015), 1-2; 5-30 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Govor otoka Vira i njegov leksik
(The speec of the island of Vir and its lexis)

Autori
Galić, Josip ; Lisac, Josip

Izvornik
Čakavska rič : polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi (0350-7831) 43 (2015), 1-2; 5-30

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Čakavština ; fonologija ; leksik ; morfologija ; sintaksa ; štokavština ; Vir
(Čakavian ; phonology ; lexis ; morphology ; syntax ; Štokavian ; Vir)

Sažetak
U radu se iznose osnovne značajke govora Vira, fonološke, morfološke, sintaktičke i osobito leksičke. Istraživanje pokazuje da virski govor karakterizira supostojanje čakavskih i štokavskih elemenata. Na fonološkoj razini čakavski se elementi prepoznaju u dobrome čuvanju glasova f i x, u redovitome ostvarivanju glasa ž na mjestu gdje novoštokavci ikavci uglavnom redovito imaju ǯ te u dobrome čuvanju jedinica starijega akcenatskog inventara i staroga akcenatskog mjesta. Nije, međutim, zanemariv ni udio štokavskih elemenata. Novoštokavski se utjecaj prepoznaje u ostvarivanju akcenatskih jedinica uzlazne intonacije, u redovitome zamjenjivanju prednjega nazala glasom e, odnosno u štakavskome refleksu skupine *stj. Na morfološkoj se razini čakavskim elementima mogu smatrati puni infinitivi, čuvanje morfema -nu- kod glagola druge vrste te neke deklinacijske arhaičnosti (npr. nulti gramatički morfem u genitivu množine). Ipak, i na morfološkome je planu štokavski udio znatan, a posebno dolazi do izražaja u nerijetkim potvrdama duge množine, u sinkretizmu dativa, lokativa i instrumentala množine, u upotrebi upitno- odnosne zamjenice što i u redovitome ostvarivanju dočetka -(j)a u glagolskome pridjevu radnom. U leksiku je znatan romanski utjecaj (npr. montûra, kȁmara, famȉja), dok je udio leksema germanskoga (škȍditi) i orijentalnoga postanja (žȉgerica, ádet) osjetno manji. Velik je broj leksema naslijeđen iz praslavenskoga leksičkog inventara (nevȉsta, svȅkar, žȕk). Čakavski je leksik dobro zastupljen (npr. brižan 'jadan', mito 'plaća', živȉna 'stoka'), premda leksemi svojstveni najsjevernijim čakavskim govorima u Viru redovito izostaju. Osobito su brojni primjeri koji povezuju čakavske i zapadnoštokavske govore (npr. čȅšań, drȁga, kȕriti). U cjelini gledano, virski govor valja svrstati u čakavsko narječje, posebno s obzirom na činjenicu da u tu skupinu dijalekata proučavatelji često svrstavaju i idiome s manje čakavizama no što ih nalazimo na Viru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2014-09-1946 - Dijalektološka i jezičnopovijesna istraživanja hrvatskog jezika (Josip Lisac, )

Ustanove
Sveučilište u Zadru

Autor s matičnim brojem:
Josip Lisac, (79151)
Josip Galić, (345356)