Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 786081

Hidrogeološki uvjeti za stvaranje sedrenih barijera


Garašić, Mladen
Hidrogeološki uvjeti za stvaranje sedrenih barijera // Osedravanje kao temeljni fenomen u geomorfogenezi i biomorfogenezi krških voda Hrvatske / Gušić, Ivan (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015. (plenarno, međunarodna recenzija, pp prezentacija, znanstveni)


Naslov
Hidrogeološki uvjeti za stvaranje sedrenih barijera
(Hydrogeological conditions for the formation of the tufa barriers)

Autori
Garašić, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Izvornik
Osedravanje kao temeljni fenomen u geomorfogenezi i biomorfogenezi krških voda Hrvatske / Gušić, Ivan - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015

Skup
Okrugli stol Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Osedravanje kao temeljni fenomen u geomorfogenezi i biomorfogenezi krških voda Hrvatske

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Sedra; krš; Hrvatska; speleologija
(Tufa; karst; Croatia; Speleology)

Sažetak
Uz biološku komponentu, u genezi sedrenih stijena sudjeluju i geološki faktori. Sedra se može pronaći na gotovo svim krškim područjima u svijetu koja, osim geoloških faktora, u odreñenom trenutku imaju i posebne klimatske i biološke predispozicije. Tako sedre ima, osim u Dinaridima, i u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Irskoj, SAD- u, Australiji, Tunisu, Alžiru, Kini... Uz poznate hidrokemijske i biološke faktore, u genezi sedre bitni su litostratigrafski, tektonski i hidrogeološki uvjeti. Smatra se da nastanak sedre ovisi o nagibu terena, brzini, količini i kemijskom sastavu vode, njenim fizikalnim karakteristikama itd. Ima mišljenja da bi utjecaj manje vodopropusnih stijena podloge, primjerice silurskih dolomita u Irskoj, mogao biti uzrok pojavi izvorišta, ali i pojavi sedre u njenoj blizini. Naprimjer, u podlozi Plitvičkih jezera nalazimo manje vodopropusne dolomite. Rijetki su speleološki objekti u sedri. U Hrvatskoj se posebno ističe spilja ispod slapa Krčić. Danas se razmatra i projekt akumulacije na sedrenim stijenama u području uzvodno od slapa Krčić, što je vrlo teško ostvarivo, a moglo bi biti pogubno za spomenuti svjetski fenomen (spilje u sedri).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Građevinski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mladen Garašić, (7250)