Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Invazivne korovne vrste u Republici Hrvatskoj i svijetu (CROSBI ID 629443)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Ostojić, Zvonimir ; Galzina, Natalija ; Goršić, Matija ; Šćepanović, Maja Invazivne korovne vrste u Republici Hrvatskoj i svijetu // Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.). Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2007. str. 19-20

Podaci o odgovornosti

Ostojić, Zvonimir ; Galzina, Natalija ; Goršić, Matija ; Šćepanović, Maja

hrvatski

Invazivne korovne vrste u Republici Hrvatskoj i svijetu

Posljednja dva desetljeća poljoprivrednici, šumari, ekolozi ili biolozi općenito, uočili su da ne-nativne, iz drugih područja unijete biljne vrste, mogu znatno utjecati na postojeću (nativnu) floru i faunu. Te agresivne pridošlice brzo se šire, multipliciraju i integriraju u novoj sredini gdje direktno utječu na prirpdni ekosustav tako da izazivaju značajne ireverzibilne ekološke, genetske, zdravstvene, socio-ekonomske i druge poremećaje. Strane invazivne biljne vrste ustvari su svjesno (namjerno) ili nesvjesno (nenamjerno) iz drugih područja unijete biljne vrste. Stoga ih još nazivamo i stranim, novim, egozotičnim, nenativnim ili nedomaćim biljnim vrstama. Raširene su širom svijeta. Svima je zajedničko svojstvo da su veoma agresivne, da direktno utječu na biološku raznolikost, da mijenjaju okoliš, štete poljoprivrednim kulturama (korovi), šumskim biljnim zajednicama, utječu na biljni i životinjski svijet podmorja i vodotoka, direktno utječu na životinjski svijet i ljudsko zdravlje. Općenito gledano stranim invazivnim biljnim vrstama u europskim zuemljama pa tako i u Republici Hrvatskoj u prošlosti nije pridavan velik značaj. Ništa bolja situacija nije ni s već udomaćenim invazivnim pridošlicama. Izuzetak su tek limundžik (Ambrosia artemisiifolia) i odskora novo pridošla alga Caulerpa racemosa. Prva zbog produkcije velike količine alergenog polena, a druga zbog potencijalne opasnosti da se proširi jadranskim podmorjem. Posljednjih godina inicijativom EPPO-a, a na pridlog pojedinih zemalja članica objavljena je EPPO Lista invazivnih stranih biljnih vrsta. Mađarska, Velika Britanija, Švicarska i Belgija također su objavile listu invazivnih biljnih vrsta. Još uvijek je puno nedoumica što su ustvati invazivne biljne vrste. Naime u pojedinim zemljama predlaže se da se na listu uvrste samo potencijalno opasne, odnosno da se isključe one koje su već udomaćene. No kako se ove posljednje u pojedinim državama sve više šire po mišljenju mnogih one zaslužuju često veću ili jednaku pozornost. Svojim izlaganjem referenti će upoznati slušateljstvo sa stranim i udomaćenim invazivnim biljnim vrstama u nekim zemljama Europe i Republike Hrvatske. Biti će predložene liste potencijalno opasnih ali i veća udomaćenih biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj.

invazivni korovi; Hrvatska; svijet

nije evidentirano

engleski

Invasive weeds in the R. Croatia and the World

nije evidentirano

invasive weeds; Croatia; World

nije evidentirano

Podaci o prilogu

19-20.

2007.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Glasilo biljne zaštite

Cvjetković, Bogdan

Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite

Podaci o skupu

51. Seminar iz zaštite bilja

predavanje

06.02.2007-09.02.2007

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)