hrvatski

Prisutnost pčelinjih zajednica u šumama Republike Hrvatske

Povijesno – ekološki milieu šuma predstavlja oazu staništa pčela medarica (Apis mellifica L.). Pojedina šumska stabla, grmlje i prizemno rašće te ostalo raslinje, predstavljaju medonosnu i ljekovitu floru koju koriste ljudi kroz prehrambene ili ljekovite proizvode (med, pelud, matičnu mliječ, divlje voće…), kao i brojni animalni svijet, a ovise o prisutnosti pčela. Danas u šumama nailazimo na rijetka staništa pčela medarica. Razlozi nestanka pčela u hrvatskim šumama su negativan utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika na šume u Hrvatskoj. Od abiotskih na prvom mjestu su globalne klimatske promjene, onečišćenje okoliša, poremećen vodni režim te ambijentalne promjene. Od biotskih čimbenika najznačajniji su biljne bolesti, štetna entomofauna, glodavci i divljač. Negativan utjecaj ovih čimbenika ugrožava stabilnost šumskih ekosustava. Kada je nužno, u šumama se provodi preventivno i represivno suzbijanje štetnika pesticidima, izrazito štetnim za pčele i medonosno bilje. Ispušni plinovi šumske mehanizacije i piljevina, kao posljedica sječe drveća, mijenjaju mikrobiološki sastav šumske flore. Bijegu pčela iz šuma doprinosi i pojava pčelinje grinje, Varroae destructor od polovice 20. st. i pretpostavlja se da su je proširile pčele iz košnica intenzivnog uzgoja (DB, AŽ i LR). Potrebno je potaknuti vraćanje pčela medarica u šume (uređenjem duplji drveća, košnicama pletarama), preporukom o uvođenju petogodišnje zabrane pčelarenja košnicama intenzivnog uzgoja radi onemogućivanja prijenosa bolesti. Tako bi pčele u šumama kroz nekoliko generacija razvile sojeve otporne na bolesti. Održivost i povećanje medonosne flore uvjetovat će ostanak pčela u šumama i povećati energetsku vrijednost ekološkog mileua šume.

ekološki milieu šuma ; staništa pčela medarica ; medonosno bilje ; Varroa destructor.

nije evidentirano