hrvatski

Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine

Naglašavajući važnost sociološkog razumijevanja utjecaja različitih strujanja – ekonomskih, političkih, ekoloških i sl., na svakodnevni život u suvremenom društvu, autorice polaze od kulture kao područja participacije i intervencije u oblikovanju života pojedinaca i zajednica. Sukladno tomu, kulturna baština ističe se kao nositelj povijesnog i kulturnog identiteta, pri čemu se lokalni okviri i konteksti pokazuju značajnima u interpretaciji značenja odnosa između lokalnog i globalnog. Razmatranje navedenog podrazumijeva cijeli niz teorijsko-metodoloških pitanja od toga što je kulturna baština, kako ju definirati i konceptualizirati, kako joj pristupiti u društvenim istraživanjima, koje metode odabrati i sl. S obzirom na metodološke specifičnosti kvalitativne metodologije, autorice problematiziraju njezin značaj i mogućnosti primjene u istraživanjima uloge i značenja kulturne baštine, lokalnih identiteta te potencijala lokalne zajednice. Naime, kvalitativno istraživanje „smješta istraživača u svijet raznolikog spektra interpretativnih praksa, pri čemu se polazi od naturalističkog pristupa (prirodno okružje, višestruki izvori podataka, induktivna analiza podataka itd.) društvenoj stvarnosti. Drugim riječima, istraživači se usmjeravaju na svakodnevne prakse pokušavajući dati smisao fenomenima u terminima značenja koja im pojedinci pridaju.

kvalitativna metodologija; kulturna baština; istraživački pristupi i metode; lokalni identiteti; svakodnevne kulturne prakse.

nije evidentirano