hrvatski

Obredno osnivanje protourbanih naselja u srednjovjekovnoj Slavoniji

Nakon što je naša knjiga „Sveti trokuti. Topografija hrvatske mitologije“ (2014) već bila u tisku, uočili smo još nekoliko trokuta koji su nekim svojim obilježjima posve iskakali iz slike koju smo bili do tada dobili, a prema kojem smo trokute podijelili na „velike“ trokute, plemenske, i „male“, za koje pretpostavljamo da su bili rađeni za seljačke općine. Differentia specifica među njima jest, da kod velikih trokuta odnos između većih stranica uvijek iznosi 1 : 1, 41, dok ih mali nikada nemaju, nego on iznosi manje (oko 1 : 1, 2) ili više (1 : 1, 5, 1 : 1, 6 ili 1 : 1, 8). Novootkriveni trokuti dimenzijama su pak još manji od malih „seljačkih“, ali imaju i točan sunčev kut (23° 27') i suodnos dviju stranica kakav je bio „propisan“ za upravne, „plemenske“ trokute. Budući da smo ih našli na području važnih starih gradova, pretpostavljamo da su igrali neku ulogu pri smještanju, izgradnji i uređivanju ranih „protourbanih“ naselja (neka vrsta ranih slavenskih gradišta?) kojima osnovna funkcija od početka nije bila seljačka. To su mali protourbani varaždinski (dimenzije trokuta iznose 223/161/118 m) i mali protourbani zagrebački (439/312/185 m). Čini nam se da im je funkcija mogla biti povezana s ustrojavanjem naselja iz kojih su upravo izrastala urbana naselja, pa smo ih nazvali protourbanima. Možda ovamo spada i struktura koju slutimo u Brinju.

naseljavanje Slavena ; sveti trokuti ; slavenska mitologija ; Varaždin ; Zagreb ; Ivanec ; Lepoglava

nije evidentirano