Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 783952

Kontinuitet i diskontinuitet naseljenosti Istre na razmeđu prapovijesti i antike


Bulić, Davor
Kontinuitet i diskontinuitet naseljenosti Istre na razmeđu prapovijesti i antike // Tabula : časopis Filozofskog fakulteta u Puli, 12 (2014), 65-78 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Kontinuitet i diskontinuitet naseljenosti Istre na razmeđu prapovijesti i antike
(Continuity and Discontinuity of Settlements of Istria between the Prehistoric Age and Antiquity)

Autori
Bulić, Davor

Izvornik
Tabula : časopis Filozofskog fakulteta u Puli (1331-7830) 12 (2014); 65-78

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Prapovijest; antika; gradine; rimska ruralna arhitektura; naseljenost; kontinuitet
(Prehistory; antiquity; hillforts; Roman rural architecture; population; continuity)

Sažetak
Iako je napuštanje predrimskih gradinskih naselja na području kolonijskih agera i naseljavanje nizinskih predjela u sklopu rimskih ruralnih kompleksa prevladavajući oblik promjene mjesta naseljavanja, prikupljeni topografskih podaci o gradinskim naseljima i rimskim ruralnim nalazištima ukazuju da nije moguće jednoznačno objasniti promjene mjesta i tipa naseljavanja kroz obrazac napuštanja naselja na uzvisinama i naseljavanje u nizinskim predjelima. U hrvatskom dijelu Istre poznato nam je 32 nalazišta prapovijesnih naselja s rimskim nalazima od kojih sa 17 potječu nalazi rimske arhitekture. Rimski nalazi na gradinama ograničeni na keramiku poznatu iz literature i terenskih izvještaja bez preciznijih vremenskih odrednica i mogućnosti da se nalazi provjere i datiraju, ne pružaju čvrstu osnovu za interpretaciju kontinuiteta naseljenosti u rimsko doba. Takvi nalazi mogu biti posljedica kulturnih kontakata i ekonomskih veza ili predstavljati ostatke vojnih uporišta iz razdoblja koje prethodi intenzivnoj romanizaciji poluotoka. S druge strane, ostaci rimske arhitekture na histarskim naseljima evidentno potvrđuju nastavka života na pojedinim naseljima u principatu. Samo su se na tri gradinska naselja s nalazima iz rimskog doba (Kringa, Sv. Martin nad Limom i Sv. Križ) vršila ograničena arheološka iskopavanja te su nam u većoj ili manjoj mjeri poznati podaci koji omogućuju nešto precizniji vremensko određivanje rimskih nalaza, a u slučaju Kringe i moguće djelomičan uvid u etnički sastav stanovništva. Nalazi s ovih nalazišta pružaju indicije o gradnji rimskih arhitektonskih kompleksa na pojedinim gradinama u vrijeme posljednja dva desetljeća 1. i početka 2. st. po. Kristu. Ova je pojava rezultat romanizacije rubnih, pograničnih dijelova agera čije je stanovništvo od Flavijevaca nadalje posve prihvatilo rimske civilizacijske tekovine i većim se dijelom objedinilo s Italicima koji su nešto više od stoljeća ranije naselili znatan dio poluotoka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
303-3030822-0932 - Naseljenost i gospodarstvo Istre od kraja prapovijesti do Bizanta (Robert Matijašić, )

Ustanove
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Autor s matičnim brojem:
Davor Bulić, (313202)