hrvatski

Promjene učeničkog kontingenta i implikacije na organizaciju obveznog obrazovanja u upisnim područjima osnovnih škola Republike Hrvatske

Obrazovanje kao glavni pokretač razvoja pojedinca važan je čimbenik općeg društveno-gospodarskog razvoja neke zemlje. Opći društveno-gospodarski razvoj Hrvatske od druge polovice 20. stoljeća uvjetovao je izrazitu prostornu polarizaciju demografskih i društveno-gospodarskih potencijala što se odrazilo i na stanje u mreži osnovnih škola. Različite obrazovne znanosti bave se pojedinim dijelovima ili aspektima sustava obrazovanja i na temelju takvog parcijalnog pristupa predlažu mjere za poboljšanje njegove učinkovitosti. Edukacijska geografija proučava međusobni utjecaj obrazovanja na prostor i obilježja prostora na obrazovanje ; istražuje demografske potencijale u sustavu odgoja i obrazovanja i njihove prostorne karakteristike ; proučava uvjete u geografskome prostoru koji utječu na prostornu i funkcionalnu organizaciju obrazovanja ; objašnjava zakonitosti stjecanja geografskih znanja i vještina kao i postignuća učenika u pojedinim razinama obrazovanja i cjeloživotnoga učenja. U ovome radu naglasak je na utjecaju demografskih potencijala na mrežu osnovnih škola te su predočeni rezultati istraživanja promjena učeničkog kontingenta za razdoblje od 1961. godine do 2011. godine i promjene u mreži osnovnih škola. Rezultati su prikazani na tri razine prostorne analize: geografske regije ; županije i upisna područja osnovnih škola Hrvatske (samostalna i integrirana upisna područja). Cilj rada je odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: Kako je promjena ukupnog broja stanovnika utjecala na učenički kontingent 1961., 2001. i 2011. godine? Kakav je udio učeničkog kontingenta u ukupnom broju stanovnika Hrvatske te u ukupnom udjelu mladog stanovništva (0-19 godina) u proučavanom razdoblju? Kako je veličina učeničkog kontingenta utjecala na ostale obrazovne varijable? Koje su implikacije istraživanih demografskih procesa na organizaciju primarnog (osnovnoškolskog i obveznog) obrazovanja u Hrvatskoj? Rezultati istraživanja pokazuju smanjenje ukupnog demografskog potencijala, ponajviše smanjenje učeničkog kontingenta u mladoj dobnoj skupini (0- 19 godina) i u ukupnom broju stanovnika, uz izraženu prostornu diferencijaciju. Dinamika negativnih demografskih procesa izraženija je u samostalnim nego u integriranim upisnim područjima. Negativni učinci promjena učeničkog kontingenta odrazili su se na organizaciju primarnog obrazovanja i to najviše kroz smanjenje broja učenika u razrednim odjelima, smanjenje broja razrednih odjela, promjenu statusa matičnosti u nekim školama te ukidanje područnih škola u pojedinim geografskim regijama. Manji je broj upisnih područja geografskih regija i županija u kojima je uočena pozitivna demografska dinamika. Pozitivni učinci očituju se u broju učenika pojedinih razrednih odjela što bi trebalo pridonijeti kvaliteti procesa učenja i poučavanja, primjeni novih strategija učenja i poučavanja, a time i boljoj ostvarenosti odgojno- obrazovnih ishoda. Sve opisane promjene utječu i na iskorištenost ljudskih potencijala u nastavi geografije, ali i ostalih nastavnih predmeta. Analizom prostornih podataka i vizualizacijom rezultata istraživanja u GIS-u izdvojene su geografske regije i županije Hrvatske u kojima je nužna primjena učinkovitih mjera u cilju održivosti i racionalne organizacije primarnog obrazovanja Hrvatske.

edukacijska geografija; integrirana upisna područja; samostalna upisna područja; obrazovanje; učenički kontingent

nije evidentirano