hrvatski

Povjerenje čovjeka u računalo u e-zdravlju

Interakcija čovjeka i računala (human-computer interaction, HCI) u današnjem je tehnološki naprednom i poslovno dinamičnom svijetu praktički neizbježna, bilo da se radi o jednostavnijim primjenama, poput turističkih ili navigacijskih aplikacija pa sve do korištenja u složenijim okruženjima, poput e-poslovanja i e-uprave. Svrha ovog rada je istražiti čimbenike koji utječu na povjerenje čovjeka u računalo (human-computer trust, HCT) u području e-zdravlja (e-health) analizom podataka kroz studijske slučajeve iz dostupnih domaćih i europskih projekata te međunarodnih iskustava. Područje se inicijalno istražuje pregledom literature (literature review), kako bi se dobio što kvalitetniji pogled na problematiku. Iz dostupnih projekata podaci se prikupljaju dnevničkim zapisima (data logging), intervjuima (interviews) te metodološki analiziraju primjenom tematske analize (thematic analysis). Također se izvodi triangulacija podataka (data triangulation) korištenjem različitih već provedenih studija na temu povjerenja građana u informacijske usluge i sustave e-zdravlja. Rezultati se iskazuju prema bitnim brojčanim, odnosno opisnim pokazateljima, ovisno da li se do njih došlo kvantitativnim ili kvalitativnim pristupom. Posebno su zanimljiva pitanja koliko pacijenti vjeruju podacima na Internetu te „kako vidjeti drvo od šume“ (npr. pretraga ključnom riječi „diabetes“ vraća kao rezultat 253 milijuna stranica, a „dijabetes tip 2“ oko 51, 5 tisuća stranica). Kao uspješan primjer povjerenja liječnika u online informacije i virtualnu komunikaciju predstavljen je Informacijski sustav za liječnike (ISL), HZZO-ov komunikacijski kanal za profesionalno umrežavanje liječnika u Hrvatskoj. HZZO, kao od Ministarstva zdravlja RH ovlašteno tijelo za izvođenje projekata e-zdravlja, kontinuirano osigurava napredna informacijsko-komunikacijska rješenja za zdravstvene djelatnike i pacijente (npr. „sveto trojstvo“ e-uputnica/e-nalaz/e-recept te e-karton kao „amen“). U projektima e-zdravlja je sve veći naglasak na primjeni koncepta upotrebljivosti (usability) i inženjerstva upotrebljivosti (usability engineering) te napose korisniku usmjerenog oblikovanja (user-centered design) i vrednovanja Web sučelja. Od posebnog je interesa i implementacija mobilnih sučelja (npr. tablet aplikacija za patronažne sestre). Težnja je uvesti učinkovite prakse dobrog dizajna te preporuka (design recommendations) koje će trajno poboljšavati korisničko iskustvo (user experience, UX) zdravstvenih djelatnika i samih pacijenata.

interakcija čovjeka i računala; povjerenje; e-zdravlje; HZZO; ISL

nije evidentirano