hrvatski

Pedagoški aspekti suvremenog djetinjstva u potrošačkom okruženju

U radu su pedagoški aspekti potrošačkog okruženja u odnosu na suvremeno djetinjstvo prikazani kroz tri razine: a) dijete i roditelj u potrošačkom okruženju, b) dijete i oglašavanje u potrošačkom okruženju i c) dijete i vrijednosti u potrošačkom okruženju. Za detektiranje pedagoških problema koristili smo detaljan prikaz društvenog i povijesnog konteksta potrošačkog društva i pripadajuće mu kulture, prikaz potrošačkog okruženja (potrošačkog prostora, potrošačkih interakcija), tržišne figure flâneura koja predstavlja analitičku formu ili koncept nastajanja suvremenog potrošača, prikaz figure homo oeconomicusa i dominantnih potrošačkih paradigmi, prikaz vrijednosti koje nose potrošačko društvo i kultura, ali i prikaz djetinjstva kroz povijest, različitih koncepcija i kultura djetinjstva s ciljem da u potpunosti razumijemo promjenjivost uvjeta u kojima djeca žive, ali i načine na kojih se na njih gleda i kako se s njima postupa u potrošačkom okruženju. Detaljnom analizom potrošačkih pojavnosti poput komercijalizacije, konzumerizma, komodifikacije i hiperkomodifikacije zaključili smo da potrošačko okruženje ne mari za dječji integritet koji uključuje djetetovu slobodu i dostojanstvo, djetetovu jedinstvenu ličnost i sve aspekte djetetova razvoja, djetetovu posebnost i osobnost što se direktno sukobljava s pedagogijskom slikom djeteta, ali i pedagoškim načelom cjelovitosti u pristupu koje je jedno od najvažnijih u odgoju Takav način gledanja na dijete predstavlja ozbiljan pedagoški problem. Suvremeno potrošačko okruženje u odnosu prema djetetu kroz potrošačke pojavnosti jasno pokazuje da želi djelujuće ili aktivno dijete za potrošnju (odani i/ili cjeloživotni) potrošač i pasivno dijete zbog potrošnje. Isto tako, potrošačke konstrukcije djetinjstva direktan su rezultat potrošačke kulture koja želi odrediti dijete što označava ''grubi tehnološki determinizam'' na koji pedagogija kao znanost ne može pristati jer je novo shvaćanje djeteta u suvremenoj pedagogiji nametnulo nove paradigme djetinjstva koje odražavaju vrijednosti, a među kojima se svakako ističe odbijanje bilo kakve vrste determiniranosti koja uvelike postoji u potrošačkom okruženju. Zbog navedenih potrošačkih pristupa prema djetetu, pedagogija mora pružiti ''otpor'' jer je odgajanje u samoj biti svoje namjene vrijednosno obogaćivanje, izgrađivanje i oplemenjivanje čovjeka, a ne njegovo svođenje na tržišnu figuru (aktivnu ili pasivnu). Potrošačko okruženje u odnosu na suvremeno djetinjstvo stoga iziskuje i aktivnu ulogu pedagoga koji imaju zadaću stvaranja socijalnih i prirodnih uvjeta za upoznavanje, isprobavanje i razvijanje individualnih mogućnosti djece pri čemu se vode načelima pedagoške etike koja ih moralno obvezuje, ali i ukazuje na njihove dužnosti.

dijete; djetinjstvo; potrošačko okruženje; pedagoški aspekti; potrošačke pojavnosti

nije evidentirano