hrvatski

KRATKA POVIJEST POTROŠAČKOG STEČAJA ili još jedna nenaučena lekcija iz povijesti

Do prije dvadesetak godina akademska literatura o analizama instituta potrošačkog stečaja nije postojala. Većina zemalja nije imala sustav stečaja nad imovinom potrošača, pa tako ni pravne teoretičare ili praktičare koji bi bili priznati kao stručnjaci za područje potrošačkog stečaja i/ili drugih pravnih sredstava za problem potrošačke prezaduženosti. Od tada, međutim, došlo je do brzog rasta potrošačkih kredita, do rasta prezaduženosti potrošača, a posljedično (i neizbježno) do potrošačkog stečaja. Od istoka prema zapadu, to su, primjerice Telfer za Novi Zeland, Zhang za Kinu i Vijetnam, Booth za Koreju i Hong Kong, Mason i Dun za Australiju, Efrat za Izrael, Reifner i Garašić za Njemačku, Bartulović i Bodul za Hrvatsku, Radović i Jovanović-Zattila za Srbiju, Hüls, Jungmann te Niemeijer za Nizozemsku, Ramsay za Ujedinjeno Kraljevstvo, Manuel i Frade za Portugal, Lopes za Brazil, Jacoby, Braucher, Sullivan, Warren i Westbrook za Sjedinjene Američke Države. Velika većina radova analizira institut kroz političke okolnosti u zemlji, s naglaskom na zakonodavnu regulaciju i njene rezultate na rješavanje problema insolventnosti potrošača. Dakle, vidimo da potrošački stečaj, kao i drugi pravni odgovori na problem potrošačke prezaduženosti, predstavlja „plodno“ područje za poredbeno-pravna istraživanja. Štoviše, problemi povezani s prezaduženosti mogu odstupati od zemlje do zemlje jer postojanje problema ovisi, u dijelu, i o modelima socijalnih prestacija, vrstama pravnih sredstava koji su na raspolaganju vjerovnicima za neplaćene tražbine, i slično. S jedne strane, postoji mogućnost uvida u ono što stvara razlika između pravnih pravila i instituta u različitim pravnim sustavima. Budući da se reforma potrošačkog stečaja događa, ili se raspravlja o reformi u gotovo svim pravnim sustavima, ima znatan broj studija s različitim pravnim pristupima u različitim zemljama. S druge strane, tu je i prilika da se istraži i ono što autore zanima, a to je povijesni razvoj instituta potrošačkog stečaja, jer je i teza rada tvrdnja kako bi trebalo mnogo više analizirati kako su nastajali sistemi na zapadu, nego što analiziramo kako je danas na zapadu. U konačnici povijesno pravna analiza razvoja instituta potrošačkog stečaja doprinosi i raspravi o reviziji hrvatskog stečajnog zakonodavstva i potrebi implementacije adekvatnih rješenja instituta potrošačkog stečaja u pozitivno hrvatsko pravo u skladu sa zahtjevom poštivanja dostojanstva potrošača.

stari vijek, srednji vijek, novi vijek, potrošački stečaj

nije evidentirano