Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 782327

Značaj strukturne bušotine T-300 u Zagrebu


Miklin, Željko; Novosel, Tomislav; Buljan Renato; Kosorić, Petra
Značaj strukturne bušotine T-300 u Zagrebu // 5. Hrvatski geološki kongres - knjiga sažetaka / Horvat, Marija & Wacha, Lara (ur.).
Zagreb: Hrvatski Geološki Institut (Croatian Geological Survay), 2015. str. 173-174 (ostalo, nije recenziran, sažetak, stručni)


Naslov
Značaj strukturne bušotine T-300 u Zagrebu
(Significance of structural borehole T-300 in Zagreb)

Autori
Miklin, Željko ; Novosel, Tomislav ; Buljan Renato ; Kosorić, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
5. Hrvatski geološki kongres - knjiga sažetaka / Horvat, Marija & Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski Geološki Institut (Croatian Geological Survay), 2015, 173-174

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. HRVATSKI GEOLOŠKI KONGRES s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23-25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Strukturna bušotina; geološki model
(Structural borehole; geological model)

Sažetak
Planiranje urbanističkog razvoja velikih gradova zahtjevan je posao. U tom smislu i Grad Zagreb kontinuirano izdvaja sredstva za prikupljanje novih i dopunu postojećih geoloških, geotehničkih i seizmičkih podloga. Kao poseban problem izdvojena je podsljemenska urbanizirana zona. Načinjena je detaljna inženjerskogeološka karta (DIGK) i odgovarajući modeli prema kojima je područje kategorizirano, što omogućuje efikasnije upravljanje i planiranje. Iako je građa terena na površini dobro poznata, do sada nije provedeno istraživanje dubokim bušotinama koje bi jasno odredile slijed i debljinu naslaga po dubini. Potreba za ovakvim istraživanjima javlja se uslijed očekivane izgradnje na sve većim dubinama, kao i činjenice da se Zagreb nalazi u utjecajnoj zoni seizmičkog potencijala Medvednice magnitude 6.5 prema Richteru. Zbog toga se postojeća znanja o geološkim i geotehničkim karakteristikama područja trebaju proširiti i dublje u podzemlje. Upravo duboke bušotine daju takve podatke. Prva od dubokih bušotina izvedena je pod nazivom T – 300, a locirana je u prostoru rezervoara Trsje. Bušotina je locirana tako da počinje u najmlađim naslagama. Predviđena dubina bušenja bila je 300, 00 m, ali je zbog većih debljina naslaga od očekivanih produbljena do 350-00 m. Geološki/inženjerskogeološki radovi obuhvaćali su praćenje bušenja, terenska ispitivanja jezgre (džepni penetrometar, krilna sonda), petrografsko-sedimentološku determinaciju jezgre te utvrđivanje stratigrafske pripadnosti probušenih naslaga. Probušene naslage odijeljene su na šest litostratigrafskih članova. Naslage pleistocena (0, 70 – 10, 20 m) karakterizira izmjena gline, praha, pijeska i šljunka. Slijede naslage gornjeg ponta (10, 20 – 180, 00 m) predstavljene glinovito-pjeskovitim laporima i glinama koji u mlađem dijelu prelaze u slabo vezane do nevezane glinovite pijeske i prahove. U donjem dijelu (53, 00 – 180, 00 m) pretežno su se taložili pjeskoviti lapori s proslojcima pijeska. Donjopontsko- gornjopontske naslage (180, 00 – 316, 00 m) čine lapori, gline i tanki proslojci pijesaka. Naslage sarmata (316, 00 m – 331, 00 m) predstavljene su pješčenjacima. Bušotina je završena u naslagama badena (331, 00 – 350, 00 m) zastupljenim litotamnijskim fosilifernim bioklastičnim vapnencima. Na uzorcima naslaga iz bušotine rađena su i ispitivanja u geomehaničkom laboratoriju i to: određivanje vlažnosti, određivanje gustoće sitnozrnog tla, određivanje granulometrijskog sastava, određivanje Atterbergovih granica, izravni posmik te jednoosna tlačna čvrstoća na uzorcima tla i stijena. Dobiveni rezultati korelirani su s rezultatima terenskih ispitivanja jezgre. Također su rađena i geofizička mjerenja u bušotini i to downhole metodom. Mjerene su prosječne i intervalne brzine elastičnih valova u geološkim formacijama. Iz tih istraživanja dobivene su brzine Vp i Vs valova do dubine od 295, 20 m. Bušotina T - 300 dubine 350, 00 m, obuhvatila je naslage od klastičnih pleistocenskih do karbonatnih naslaga badena. Probušenim članovima pridružene su opće, mehaničke i geofizičke karakteristike. Rezultati bušenja i ostalih ispitivanja omogućili su izradu modela centralnog dijela Medvednice. Dobiveni podaci bit će osnova za planiranje daljnjih istraživanja. Razultati laboratorijskih ispitivanja i geofizičkih mjerenja moći će se koristiti pri planiranju izgradnje i projektiranju dubljih podzemnih građevina u ovom području, a i šire.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski geološki institut

Profili:

Avatar Url Željko Miklin (autor)

Avatar Url Tomislav Novosel (autor)

Avatar Url Renato Buljan (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Miklin, Željko; Novosel, Tomislav; Buljan Renato; Kosorić, Petra
Značaj strukturne bušotine T-300 u Zagrebu // 5. Hrvatski geološki kongres - knjiga sažetaka / Horvat, Marija & Wacha, Lara (ur.).
Zagreb: Hrvatski Geološki Institut (Croatian Geological Survay), 2015. str. 173-174 (ostalo, nije recenziran, sažetak, stručni)
Miklin, Ž., Novosel, T., Buljan Renato & Kosorić, P. (2015) Značaj strukturne bušotine T-300 u Zagrebu. U: Horvat, Marija & Wacha, Lara (ur.)5. Hrvatski geološki kongres - knjiga sažetaka.
@article{article, year = {2015}, pages = {173-174}, keywords = {Structural borehole, geological model}, isbn = {978-953-6907-50-2}, title = {Significance of structural borehole T-300 in Zagreb}, keyword = {Structural borehole, geological model}, publisher = {Hrvatski Geolo\v{s}ki Institut (Croatian Geological Survay)}, publisherplace = {Osijek, Hrvatska} }