hrvatski

Inženjerskogeološko mikrozoniranje prema standardima Eurokoda 8 za zapadni dio podsljemenske urbanizirane zone

Mjerenjem mikroseizmičkog nemira mogu se dobiti osnovne informacije o građi površinskih slojeva odnosno mogu se prikupiti podaci koji mnogo govore o odzivu i tipu lokalnoga tla na pobudu potresnim valovima, te olakšavaju klasifikaciju tla u skladu s građevinskim propisima ili normama, npr. prema Eurokod 8, Tablica 1 (HZN 2011a, 2011b ; HERAK et al., 2013). U sklopu seizmičkog mikrozoniranja za potrebe grada Zagreba provedeno je i inženjerskogeološko mikrozoniranje prema standardima Eurokoda 8 za zapadni dio Podsljemenske urbanizirane zone. Glavne karakteristike površinskih naslaga prema Eurokodu 8 određene su u odnosu na seizmičku osjetljivost (A, B, C, D, E, S1 i S2). Prema inženjerskogeološkim karakteristikama površinskih naslaga na području istraživanja A tip tla bi predstavljali uglavnom dolomiti trijasa, vapnenci i vapneni lapori miocena, B tip tla bi predstavljali mješavina materijala vrlo zbijenog pijeska, šljunka ili vrlo čvrste gline, debljine najmanje nekoliko desetina metara, uglavnom miocenske starosti, C tip tla bi predstavljali slojevi zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, šljunka ili čvrste gline, debljine od nekoliko desetina do više stotina metara uglavnom miocenske i kvartarne starosti, D tip tla bi predstavljali rastresiti do srednje zbijeni nevezani sedimenti (s ili bez mekanih kohezivnih slojeva) ili predominantno mekano do čvrsto kohezivno tlo uglavnom miocenske starosti, te E tip tla bi predstavljali aluvijalni nanosi sa vrijednosti Vs30 prema tipu C ili D i debljinom između 5 i 20 m, ispod kojeg je krući materijal sa vs30 > 800 m/s. Na području istraživanja taj tip naslaga prisutan je samo na manjem dijelu. Također su izdvojena i klizišta prema DIGK-Faza I (MIKLIN et al., 2007 ; MIKLIN 2011), odnosno ovaj „tip tla“ (S1, S2) je podložan likvefakciji s osjetljivim glinama ili predstavlja bilo koji drugi profil tla koji nije uključen u kategorije A-E. Većinom se radi o bubrećim glinama zbog kojih je nastalo klizanje različitih stratigrafskih članova, ali je najveći postotak klizišta u naslagama kvartarne i miocenske starosti. Rezultati provedenih istraživanja sintetizirani su u kompilacijsku kartu seizmičkog mikrozoniranja za istraživano pilot-područje (HERAK et al., 2013). Kako je riječ o integriranju vrlo različitih podataka širokog spektra, mogućnost posve objektivne analize i interpretacije je bila vrlo teška, pa je bilo nužno i donekle subjektivno odlučivanje o tome koji tip tla pridijeliti kojoj od zona identificiranih inženjersko geološkim mikrozoniranjem. Dobivena „pojednostavljena“ karta seizmičkog mikrozoniranja se može primijeniti u urbanom planiranju, osim na izdvojenim područjima identificiranih klizišta, gdje su potrebna dodatna istraživanja.

inženjerskogeološko mikrozoniranje; seizmičko mikrozoniranje; Eurokod 8; Podsljemenska zona

nije evidentirano