Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 782210

Dubrovačka Republika i Sveta Stolica od velikog potresa 1667. do konca Morejskog rata 1699. godine


Varezić, Nikša
Dubrovačka Republika i Sveta Stolica od velikog potresa 1667. do konca Morejskog rata 1699. godine 2015., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Dubrovačka Republika i Sveta Stolica od velikog potresa 1667. do konca Morejskog rata 1699. godine
(Dubrovnik Republic and the Holy See since the Great Earthquake in 1667 till the end of the Morean War in 1699)

Autori
Varezić, Nikša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05. 03

Godina
2015

Stranica
265

Mentor
Trogrlić, Marko

Ključne riječi
Dubrovačka Republika; Sveta Stolica; ranonovovjekovno papinstvo; Kandijski rat; Morejski rat; veliki dubrovački potres; antemurale Christianitatis; Stjepan Gradić; Francesco Barberini; Aleksandar VII.; Inocent XI.
(Dubrovnik Republic; the Holy See; Early Modern Papacy; Cretan War; Morean War; Great Dubrovnik Earthquake; antemurale christianitatis; Stjepan Gradić; Francesco Barberini; Alexander VII; Innocent XI)

Sažetak
Cilj ove disertacije jest, na temelju istraživanja dubrovačkog i vatikanskog arhiva, sagledati odnose Dubrovačke Republike i Svete Stolice tijekom druge polovice 17. stoljeća. Dosadašnje studije navedene relacije sagledavaju fragmentarno, ne raščlanjujući njihove konstitutivne elemente, smjernice, ciljeve i domete. Balkansko okruženje činilo je Dubrovačku Republiku specifičnom oazom zapadne civilizacije na europskom jugoistoku, stoga je u skladu s različitim političkim i vjerskim interesima Rima, na širemu balkanskom prostoru, Dubrovnik uživao posebnu i trajnu naklonost Svete Stolice. Njeno političko savezništvo i mnogovrsna pomoć zauzimaju važno mjesto u mnogobrojnim, kritičkim trenutcima dubrovačke prošlosti, kako tijekom 16. stoljeća, tako i veoma intenzivno tijekom cijeloga 17. stoljeće. Uspoređujući geopolitički kontekst 16. stoljeća s onim kakvim se pokazao tijekom 17. stoljeća, dobiva se jasan uvid u odnos snaga unutar okvira Corpus Christianum, posebice između papinstva, dubrovačkog zaštitnika, i Mlečana, dubrovačkih oponenata, što se u konačnici odražavalo na pozicije Dubrovnika. Križarski zanos tijekom Kandijskog rata nije rezultirao širim odazivom kršćanske koalicije, kao prije, stoga su Rim i Venecija bili upućeni na međusobnu suradnju kao nikada dotad. Usprkos angažiranosti i svojevrsnim »obvezama« prema Serenissimi, Sveta Stolica u tim je godinama nalazila načina pružiti Dubrovčanima toliko potrebnu materijalnu podršku, jamčeći ujedno i političku zaštitu. To je posebno bilo važno u poslijepotresnom razdoblju, kad je položaj Dubrovnika bio naročito fragilan. Angažman papinske diplomacije uopće je značajno pridonio opadanju mletačkog neraspoloženja prema Dubrovčanima. Nastojanje Rima oko izmirenja kršćanskih vladara posebno su se intezivirala uoči sazivanja tzv. Svete lige 1684. Iako je u tom razdoblju ključni jamac dubrovačkog integriteta bio Beč, važnost papinske diplomacije u povezivanju Dubrovnika s Habsburgovcima je neupitna, kao i povezanost s ostalim inicijativama koje su tada imale za cilj obranu dubrovačkih vitalnih interesa. Budući da je diplomatska praksa ovisila podjednako o dobroj koordinaciji dubrovačkog Senata, koliko i o sposobnosti pojedinih dubrovačkih diplomata te rimskim kontaktima koje su ostvarili, znatan dio rasprave upućuje u tom smjeru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet u Splitu

Autor s matičnim brojem:
Nikša Varezić, (309843)