Dubrovačka Republika i Sveta Stolica od velikog potresa 1667. do konca Morejskog rata 1699. godine (CROSBI ID 398961)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Varezić, Nikša
Trogrlić, Marko
hrvatski
Dubrovačka Republika i Sveta Stolica od velikog potresa 1667. do konca Morejskog rata 1699. godine
Cilj ove disertacije jest, na temelju istraživanja dubrovačkog i vatikanskog arhiva, sagledati odnose Dubrovačke Republike i Svete Stolice tijekom druge polovice 17. stoljeća. Dosadašnje studije navedene relacije sagledavaju fragmentarno, ne raščlanjujući njihove konstitutivne elemente, smjernice, ciljeve i domete. Balkansko okruženje činilo je Dubrovačku Republiku specifičnom oazom zapadne civilizacije na europskom jugoistoku, stoga je u skladu s različitim političkim i vjerskim interesima Rima, na širemu balkanskom prostoru, Dubrovnik uživao posebnu i trajnu naklonost Svete Stolice. Njeno političko savezništvo i mnogovrsna pomoć zauzimaju važno mjesto u mnogobrojnim, kritičkim trenutcima dubrovačke prošlosti, kako tijekom 16. stoljeća, tako i veoma intenzivno tijekom cijeloga 17. stoljeće. Uspoređujući geopolitički kontekst 16. stoljeća s onim kakvim se pokazao tijekom 17. stoljeća, dobiva se jasan uvid u odnos snaga unutar okvira Corpus Christianum, posebice između papinstva, dubrovačkog zaštitnika, i Mlečana, dubrovačkih oponenata, što se u konačnici odražavalo na pozicije Dubrovnika. Križarski zanos tijekom Kandijskog rata nije rezultirao širim odazivom kršćanske koalicije, kao prije, stoga su Rim i Venecija bili upućeni na međusobnu suradnju kao nikada dotad. Usprkos angažiranosti i svojevrsnim »obvezama« prema Serenissimi, Sveta Stolica u tim je godinama nalazila načina pružiti Dubrovčanima toliko potrebnu materijalnu podršku, jamčeći ujedno i političku zaštitu. To je posebno bilo važno u poslijepotresnom razdoblju, kad je položaj Dubrovnika bio naročito fragilan. Angažman papinske diplomacije uopće je značajno pridonio opadanju mletačkog neraspoloženja prema Dubrovčanima. Nastojanje Rima oko izmirenja kršćanskih vladara posebno su se intezivirala uoči sazivanja tzv. Svete lige 1684. Iako je u tom razdoblju ključni jamac dubrovačkog integriteta bio Beč, važnost papinske diplomacije u povezivanju Dubrovnika s Habsburgovcima je neupitna, kao i povezanost s ostalim inicijativama koje su tada imale za cilj obranu dubrovačkih vitalnih interesa. Budući da je diplomatska praksa ovisila podjednako o dobroj koordinaciji dubrovačkog Senata, koliko i o sposobnosti pojedinih dubrovačkih diplomata te rimskim kontaktima koje su ostvarili, znatan dio rasprave upućuje u tom smjeru.
Dubrovačka Republika; Sveta Stolica; ranonovovjekovno papinstvo; Kandijski rat; Morejski rat; veliki dubrovački potres; antemurale Christianitatis; Stjepan Gradić; Francesco Barberini; Aleksandar VII.; Inocent XI.
nije evidentirano
engleski
Dubrovnik Republic and the Holy See since the Great Earthquake in 1667 till the end of the Morean War in 1699
nije evidentirano
Dubrovnik Republic; the Holy See; Early Modern Papacy; Cretan War; Morean War; Great Dubrovnik Earthquake; antemurale christianitatis; Stjepan Gradić; Francesco Barberini; Alexander VII; Innocent XI
nije evidentirano
Podaci o izdanju
265
05.03.2015.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zagreb