Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 782176

Šume i šumarstvo novigradskog područja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti


Matić, Slavko; Anić, Igor; Meštrović, Šime; Topić, Vlado
Šume i šumarstvo novigradskog područja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti // Knjižica sažetaka znanstvenog skupa Novigrad nekad i sad / Kaštela, Slobodan (ur.).
Zadar i Novigrad: Sveučilište u Zadru, 2015. str. 8-9 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Šume i šumarstvo novigradskog područja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
(Forests and forestry of Novigrad area in the past, present and future)

Autori
Matić, Slavko ; Anić, Igor ; Meštrović, Šime ; Topić, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjižica sažetaka znanstvenog skupa Novigrad nekad i sad / Kaštela, Slobodan - Zadar i Novigrad : Sveučilište u Zadru, 2015, 8-9

ISBN
978-953-331-088-6

Skup
Znanstveni skup Novigrad nekad i sad

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 16.-17.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Šume; šumarstvo; Novigrad kraj Zadra; Hrvatska
(Forests; forestry; Novigrad near Zadar; Croatia)

Sažetak
Općina Novigrad obuhvaća tri naselja (Novigrad, Pridraga i Paljuv), a sa sjevera naslonjena je na Novigradsko i Karinsko more. Kopnena površina iznosi 5 tisuća ha, a s morskom površi¬nom 6 tisuća ha. Najveći vrh jest Grabar (191 m). Čitavo je područje, gledajući sa šumarskoga stajališta, izrazito degradirano zbog intenzivnih i nekontroliranih sječa i ispaše u prošlosti. Prevladavaju različiti stupnjevi degradiranih šuma (panjače, šikare, šibljaci, goli krš), koji su ostatci nekoć kvalitetnih šuma hrasta medunca u kojima je dominirao hrast medunac, crni jasen, bijeli grab, klen i druge vrste te zajednice. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta na području katastarskih Općina Novigrad i Pridraga iznosi 3.491, 45 ha. Šume visokog uz¬gojnoga oblika, pretežno borove kulture, imaju površinu 577, 93 ha (16, 56%), šume niskog uzgojnoga oblika, u koje spadaju panjače i degradacijski stadiji (šikare i šibljaci) zauzimaju 2.534, 56 ha (72, 59%). Neobrasla proizvodna šumska zemljišta površine su 245, 97 ha (7, 04%), a neobrasla neproizvodna tla 83, 18 ha (2, 38%). Ocjenjujući ove šume samo s gospodarskog stajališta, odnosno vrijednosti drvne pričuve, one su loše kakvoće. Suprotno tomu, općeko¬risne su vrijednosti ili funkcije tih šuma vrlo važne. To su neizravne vrijednosti koje šuma i šumsko tlo pružaju svojim postojanjem, u koje ubrajamo ekološke, društvene ili socijalne i socijalno-ekofiziološke funkcije. U prvoj ekološkoj skupini najznačajnija je voda u svim obli¬cima koju šuma stvara, pročišćava, čuva, opskrbljuje izvore, štiti od poplava i erozija tla, a isto tako važna je klima i pročišćeni zrak. U drugoj, društvenoj ili socijalnoj općekorisnoj skupini značajne su estetske, zdravstvene, rekreacijske i turističke funkcije šume. U trećoj, socijal¬no-ekofiziološkoj skupini općekorisnih funkcija izraženo je očuvanje genofonda, biološka raznolikost, vezivanje ugljika i oslobađanje kisika. Općekorisne funkcije šuma posebno su važne i učinkovite kad je riječ o sredozemnim šumama kojima pripadaju i šume novigradsko¬ga područja. Područje Novigrada obilježeno je vrlo povoljnim stojbinskim prilikama (tlo i kli¬ma) za razvoj biljnog i životinjskog svijeta. Ono se nalazi u zoni humidne klime, s povoljnim pokazateljima u količini oborina, godišnjim temperaturama zraka i prosječnoj godišnjoj zrač¬noj vlazi. Orografske prilike s nadmorskom visinom do 160 m također su povoljne za razvoj vegetacije. Zbog svega navedenoga možemo tvrditi da su šume na novigradskom području i danas važan čimbenik koji utječe na kvalitetu života i svekolikog razvoja toga područja, te je nužno intenzivno raditi na povećanju njihove površine, kvalitete i vječnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb