hrvatski

Korovi šumskih rasadnika i njihovo suzbijanje

Korovnu floru šumskih rasadnika jednako kao i floru uopće, možemo svrstati u skupine na više različitih načina. S gledišta botaničke pripadnosti korove rasadnika dijelimo u skupinu trava ili jednosupnica (monokotiledone) i u skupinu širokolisnih korova ili dvosupnica (diketoledone). S gledišta životnog ciklusa možemo ih podijeliti u tri skupine. Jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje korove. Ipak, podjela koja se zasniva na vremenu kretanja, odnosno na sezonskoj dinamici javljanja u kombinaciji s podjelom po životnom ciklusu, čini nam se najprihvatljivijom za potrebe suzbijanja u šumskim rasadnica. Po toj podjeli veoma su značajni višegodišnji korovi odnosno korovne trajnice. U skupinu trajnica koje se javljaju rano u proljeće spadaju maslačak - Taraxacum officinale, petoprst - Potentilla spp., crni gavez – Simphitum officinale, kiselica kudrava i tupolisna – Rumex crispus i R. obtusifolius, grbak – Rorippa sylvestris, poljski svinjak – Sonchus arvensis, pirika – Agropyron repens, ljuljevi – Lolium spp. Nešto kasnije javljaju se osjak – Cirsium arvense, slak – Convolvulus arvensis, ladolež – Convolvulus sepium, divlji sirak – Sorghum halepense, troskot – Cynodon dactylon. Jednogodišnji širokolisni korovi koji se javljaju u proljeće su: loboda obična – Chenopodium album, loboda mnogosjemena – Chenopodium polyspermum, konica – Galinsoga parviflora, dvornici – Polygonum persicaria, P. lapathifolium, P. aviculare, šćir – Amaranthus retroflexus, limundžik – Ambrosia artemisiifolia. Od jednogodišnjih ljetnih trava najveće probleme nanose vrste koštan – Echinochloa crus-galli, sinji i zeleni muhar – Setaria glauca i S. viridis, te svračica – Digitaria sanguinalis. Veoma je brojna skupina korova koji kreću u jesen, prezime u formi rozete te plodonose na proljeće. To su čestoslavica – Veronica spp., pastirska torboca – Capsella bursa pastoris, kostriš – Senecio vulgaris, kamilica – Matricaria chamomilla, gorčica – Sinapis arvensis, divlja repica – Raphanus raphanistrum, jarmen – Anthemis arvensis, potočnica – Myosotis arvensis, mišjakinja – Stellaria media, crvena mrtva kopriva – Lamium purpureum, vlasnjača – Poa annua i P. trivialis i dr. Osim u jesen, mnoge od navedenih vrsta sposobne su ponići i u proljeće, te su u rasadničkim kulturama veoma značajne napasnice. Oduzimajući vodu, minerale, prostor nad i pod površinom tla, korovi direktno utječu na rast i razvoj, što redovito rezultira slabijom kakvoćom sadnica u rasadniku. Suzbijanje korova znatno poskupljuje proizvodnju. Korovi su domaćini mnogobrojnim štetnicima, nematodama, biljnim bolestima i virusima, koji mogu parazitirati na sadnicama šumskih vrsta. Pojedine korovne vrste npr. troskot (Cynodon dactylon) korijenom luče eksudate koji mogu štetiti razvoju sadnica. Višekratno mehaničko suzbijanje korova traktorskim oruđem rezultira sabijanjem tla, što ima negativan utjecaj na razvoj korijena sadnica. Pojedine korovne trajnice svojim korijenom i vegetativnim podzemnim organima, obaviju korijen sadnice što znatno otežava i vađenje. Zbog svega rečenog borba protiv korova znatno poskupljuje cijenu sadnog materijala. Pridoda li se svemu rečenom i činjenica da zbog prisustva korova slabije razvijene sadnice polučuju nižu cijenu, gubitci su još i veći. Učinkovito suzbijanje korova u šumskim rasadnicima pretpostavlja dobro poznavanje biologije korova (način razmnožavanja, širenje, sezonsku dinamiku, habitus, dormantnost i dr.). No jednako tako potrebno je dobro poznavanje biologije, tehnike i tehnologije uzgoja šumskih sadnica. Tek dobrim poznavanjem rečenog, bit ćemo u stanju razumjeti konkurentske odnose između korova i kulture. Suzbijanje korova u šumskim rasadnicima smatra se najskupljim zahvatom u procesu proizvodnje uopće. Borba protiv korova podrazumijeva sve raspoložive mjere. Integrirani pristup suzbijanja korova u šumskim rasadnicima podrazumijeva primjenu preventivnih i kurativnih mjera. Preventivne mjere imaju zadaću spriječiti unošenje korova u rasadnik (tlom, supstratom, oruđem, vodom, sadnim materijalom i sl.). Kurativne (fizikalne, kulturalne, mehaničke i kemijske) obuhvaćaju plijevljenje, kultivaciju oruđem, okopavanje, spaljivanje plamenom, košnjom, malčiranjem prirodnim ili sintetičkim materijalom, solarizacijom, uzgojem pokrovnih biljaka i sl. Kemijske mjere borbe podrazumijevaju kemijsku sterilizaciju, fumigaciju i primjenu selektivnih herbicida. U našem izlaganju ukazat ćemo na mogućnosti suzbijanja korova pri uzgoju sadnica hrasta, topole, jasena, smreke, bora i jele.

šumski rasadnici; korovi; suzbijanje korova

nije evidentirano