hrvatski

Useljavanje u tradicionalno iseljenička područja – istraživanje slučaja otoka Korčule

U ovom radu istraživali smo pojavu novijeg doseljavanja na otok Korčulu, odnosno doseljavanja stanovništva koje je uslijedilo nakon 2000. godine. Naš interes bio je usmjeren na domaće i strane useljenike koji većinu godine žive na otoku, odnosno kojima je otok mjesto stalnog boravka. Kao glavnu istraživačku strategiju izabrali smo studiju slučaja. Područje otoka izabrali smo vodeći se kriterijem da su otoci primjeri tradicionalno iseljeničkih područja. Istraživački pristup je kvalitativan i uključivao je dubinske intervjue s migrantima (37 ispitanika), te ekspertne intervjue (4 ispitanika). Demografski i socioekonomski podaci o ispitanicima dobiveni se uz pomoć anketnih upitnika podijeljenih svim ispitanicima, a dodatno su korišteni i dostupni statistički podaci. U istraživanju smo prepoznali tri skupine migranata: povratnike, bračne migrantice, doseljenike. U skupini povratnika radi se o otočanima (ili njihovoj djeci i potomcima) koji su veći dio života proveli izvan otoka, te su se na njega u određenoj životnoj fazi odlučili i vratiti. Najveći dio vratio se iz prekooceanskih zemalja i Europe, dok je nešto manji dio koji je došao iz drugih dijelova Hrvatske. Osim povratnika prve generacije koji većinom dolaze nakon umirovljenja nalazimo i povratnike druge generacije koji se vraćaju u radno-aktivnoj dobi. Kao drugu zasebnu skupinu izdvojili smo bračne migrantice koje su se na otok doselile zajedno sa suprugom otočaninom ili zbog udaje/veze za otočaninom. To je ujedno i najmlađa skupina u uzorku. Njihovo znanje hrvatskog jezika u polovini slučajeva je ograničeno, najčešće nisu zaposlene ili su u mirovini. Preseljenju bračnih migrantica na Korčulu prethodili su periodi življenja obitelji u drugim zemljama. Najčešće radi se o suprugama pomoraca, suprugama povratnika ili suprugama koje su to postale nakon turističkog posjeta otoku upoznavanjem te udajom za otočanima. Kao treću zasebnu skupinu možemo izdvojiti doseljenike, odnosno, one koji su na otok došli nevezano od rodbinskih veza. Neki od njih privukla je poslovna prilika (zdravstvo, trgovina, ugostiteljstvo, ronjenje) dok je put dolaska na otok za druge bio vođen inicijalnim turističkim posjetom koji je prerastao u trajniju povezanost. Eksperti izražavaju pozitivan stav o dolasku migranata na otoku svjesni da demografska obnova nije moguća samo „iznutra“, odnosno, bez dolaska stanovništva s kopna. Ono što se nakon provedene tipologizacije pokazuje je da na način života više utječe položaj unutar životnog ciklusa, a manje sam način ili razlog zbog kojeg su migranti stigli na otok.

hrvatski otoci; povratnici; migranti; bračna migracija; radna migracija; migracije životnog stila; umirovljeničke migracije; doseljenici; useljavanje

nije evidentirano