hrvatski

Sustav financiranja Europske Unije i njegov utjecaj na gospodarski razvoj Hrvatske

Stjecanjem političke neovisnosti hrvatskim je vlastima pružena, u njezinoj višestoljetnoj povijesti, jedinstvena prilika za ostvarivanje kako političkih, tako i gospodarskih interesa hrvatskog naroda. U tom traženju vlastitog razvojnog puta Hrvatska je zakoračila na stazu liberalnog laissez faire kapitalizma, uz minimum (smislene i sustavne) državne intervencije, uz potpuni nedostatak jasne, općeprihvaćene i dugoročne razvojne vizije i strategije na razini nacionalnog gospodarstva, osim precizno definiranog i učinkovitog obračuna s inflacijom koja je Hrvatsku zahvatila neposredno po osamostaljenju, a koja je kulminirala u razdoblju između 1992. i 1993. godine. Osnovni problemi hrvatskog gospodarstva su, svakako, pad bruto domaćeg proizvoda, porast nezaposlenosti, produbljivanje socijalnih razlika među stanovništvom uz sve veći broj siromašnih, deficit u međunarodnoj razmjeni, te proračunski deficit i stalno rastući javni dug, daleko iznad poželjnih i od strane Europske komisije dopuštenih granica. Hrvatsku na razvojnom putu dodatno usporavaju i niska stopa domaće štednje i investicija, nizak udio međunarodne razmjene, nedovoljno ulaganje u ljudski kapital, niska razina konkurentnosti, vladavine prava, zaštite vjerovnika i korupcija. Republika Hrvatska je 1.7.2013. 28., postala najmlađa članica Europske unije. Stoga i ovaj esej, naslova “Sustav financiranja Europske unije s posebnim osvrtom na Hrvatski razvoj” odgovara ovome vremenu u kojem Hrvatska, kao punopravna članica ulazi u mehanizam davanja i primanja novca iz odgovarajućih izvora EU-a, s posebnim naglaskom njihovu razvojnu komponentu, koja joj postaje dostupnom, uz uvijet vođenja odgovorne fiskalne politike i razumnog upravljanja vanjskim dugom, te finalizacije izgradne adekvatne i s EU kompatibilne institucionalne infrastrukture.

europski semestar ; kohezijska politika EU ; ekonomska politika EU ; gospodarski

nije evidentirano