hrvatski

Utjecaj fizikalnih i mehaničkih svojstava gorske javorovine (Acer pseudoplatanus L.) s područja Medvednice na tehnološke karakteristike preradbe

Bukovina je domaća najzastupljenija, najkomercijalnija i najistraženija vrsta drva čija su tehnička svojstva dobro poznata. Upravo zbog toga manje dostupne vrste drva u usporedbi s bukovinom gubile su i gube svoj položaj na tržištu (Tomaševski, 1960). Jedna od takvih vrsta je i gorska javorovina. Gorska javorovina raste na 300 do 2000 metara nadmorske visine (Spethmann i Namvar, 1985) i to gotovo uvijek u zajednici s bukovinom. Medvednica je tipično stanište na kojem gorski javor raste u zajednici s bukvom. U mnogim dijelovima Europe gorski javor smatra se invazivnom i egzotičnom vrstom te zbog toga izaziva određene rasprave uzgajivača i konzervatora šuma, od koji jedni smatraju da ovu vrstu treba iskorijeniti u područjima gdje ona prijeti drevnim autohtonim šumama (Rusanen i Myking, 2003). Drugi pak govore o velikoj ekonomskoj vrijednosti i potencijalu pošumljavanja gorskom javorovinom te ju smatraju listačom čija vrijednost raste u Centralnoj Europi (Kleinschmit i R.G. Kleinschmit, 2009). U Europi oko 1, 7% od ukupne sječe drva odnosi se na gorsku javorovinu. Istraživanja predviđaju da će se udjeli jasenovine, gorskog javora i divlje trešnje u šumama Europe udvostručiti, a samim time i njhova sječa značajno povećati (Thies i sur., 2009). Ove tri vrste trenutno pokrivaju 4, 1% od ukupnih površina šuma u Europi. Procjena je da će se njihov udio povećati do 8, 9%, odnosno do 12, 1% u zemljama njemačkog govornog područja (Thies i sur., 2009). Istraživanja govore o gorskoj javorovini kao vrsti drva koja je vrlo dobro prilagođena sadašnjim i predviđenim budućim klimatskim uvjetima u središnjoj Europi (Kölling i Zimmermann, 2007 ; Kölling, 2007). Oko 0, 8% hrvatskih šuma pokrivene su gorskom javorovinom. Na tržištu trupaca u Hrvatskoj gorska javorovina postiže dvostruko veću cijenu u usporedbi s bukovinom. Dostupni podaci o tehničkim svojstvima gorske javorovine su skromni, a znanstveno utemeljeni podaci o mnogim važnim tehničkim svojstvima toga drva nedostaju. Upravo zbog svega navedenog, u ovom radu ispitana su fizikalna i mehanička svojstva groske javorovine s Medvednice koja raste u zajednici s bukovinom te je ukazan utjecaj tehničkih svojstva groske javorovine na tehnološke karakteristike preradbe. Za potrebe istraživanja uzeto je 5 stabala gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.) s Medvednice. Dobiveni rezultati uspoređeni su s podacima o gorskoj javorovini iz literature, odnosno s bukovinom s Medvednice te bukovinom iz Gorskog kotara. Ispitana gorska javorovina ima za 15% veću prosječnu širinu godova i za 17% manju gustoću u apsolutno suhom stanju u usporedbi s bukovinom s istog lokaliteta. Drvo gorske javorovine s Medvednice stabilnijih je dimenzija, ali istovremeno i manje čvrstoće, slabijeg je modula elastičnosti i manje tvrdoće u usporedbi s bukovinom s istog lokaliteta. Približno oko 30. goda udaljenosti od srčike dolazi do statistički značajne promjene u sljedećim svojstvima: širini goda, gustoći u apsolutno suhom stanju, gustoći kod maksimalnog sadržaja vode, nominalnoj gustoći, radijalnom i volumnom utezanju, u maksimalnom sadržaju vode u drvu, čvrstoći na tlak okomito na vlakanca u tangencijalnom smjeru i tvrdoći po Brinellu na poprečnom presjeku. Nedvojbeno je da se u deblu gorske javorovine nalaze dvije zone koje se razlikuju u istraživanim fizikalnim i nekim mehaničkim svojstvima. Prva je zona oko srčike do približno 30. goda, a druga se nastavlja u smjeru radijusa sve do kore. Oštru granicu između tih dviju zona, zone juvenilnog i zrelog drva nije moguće odrediti, već je određena prijelazna zona koja se kreće otprilike od 30. do 40. goda. Zona juvenilnog drva prepoznatljiva je po većem rasipanju vrijednosti većine ispitivanih svojstava i uglavnom značajnijim promjenama trendova svojstava. Zona zrelog drva obilježena je stagnacijom ili ponovnom promjenom trenda svih ispitivanih svojstava prema kori i manjim rasipanjem vrijednosti većine ispitivanih svojstava nego u juvenilnom drvu. Na temelju dobivenih rezultata ispitivanja fizikalnih i mehaničkih svojstva drva gorske javorovine s Medvednice i izračunatih vrijednosti kvocijenta čvrstoće, kvocijenta savijanja i kvocijenta žilavosti kao pokazatelja kvalitete drva za tehnološki proces obrade vidljivo je da gorska javorovina i bukovina imaju podjednake tehnološke karakteristike i može se pretpostaviti da se gorska javorovina može obrađivati i koristiti za izradu proizvoda na jednak način kao i bukovina.

Fizikalna i mehanička svojstva; koeficijent kvalitete; gorska javorovina; bukovina; distribucija u radijalnom smjeru

nije evidentirano