Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 780396

Struktura i pomlađivanje jelovo-bukove sastojine na Medvednici


Sever, Petar
Struktura i pomlađivanje jelovo-bukove sastojine na Medvednici 2015., diplomski rad, preddiplomski, Šumarski fakultet, Zagreb


Naslov
Struktura i pomlađivanje jelovo-bukove sastojine na Medvednici
(Structure and regeneration of fir-beech forest stand on Medvednica mountain)

Autori
Sever, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.09

Godina
2015

Stranica
24

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
Preborna šuma; struktura sastojine; Medvednica; Hrvatska
(Selection forest; stand structure; Medvednica; Croatia)

Sažetak
Predmet rada bio je analizirati strukturu i pomlađivanje na primjeru jelovo-bukove satojine panonske varijante na Medvednici (Abieti-Fagetum ’pannonicum’ Rauš 1969 prov.). Za te potrebe postavljene su dvije plohe dimenzija 50x50 m (0, 25 ha) na području NPŠO Zagreb (g. j. Sljeme). Sastojinom se u prošlosti preborno gospodarilo, no u zadnjih dvadesetak godina nisu se vršili nikakvi radovi gospodarenja te je ona prepuštena prirodnim procesima. Na plohi 1 jasno možemo razlikovati dva sloja: gornji u kojemu u potpunosti dominiraju bukve velikih dimenzija i donji sloj jela malih dimenzija (do 10 cm prsnog promjera). Stabla srednjih dimenzija su malobrojna i na terenu je primjećen veći broj njihovih sušaca. Zbog gustog i neprekinutog sklopa kojega stvaraju bukve, velik je broj jela zastarčen, tako da je nastao vrlo gusti sloj jela različite dobi i malih dimenzija, što ometa stvaranje novog pomlatka. U ovakvim uvjetima, bez otvaranja sklopa, jela nema perspektivu za rast i razvoj u budućnosti. Za plohu 2 karakterističan je velik broj stabala u debljinskoj grupi od 40 do 70 cm, na koje otpada 91% ukupnog volumena, što je rezultat izostanka stabala većih dimenzija kakva dominiraju na plohi 1. Takva struktura može biti rezultat intenzivne obnove tog dijela sastojine prije onoliko godina koliko iznosi prosječna dob tih srednje debelih stabala.Na primjernoj prugi za plohu 1 brojnost pomlatka iznosi 0, 46, a za plohu 2 brojnost je puno veća i iznosi 1, 37 biljaka po četvornom metru, što je rezultat većeg priljeva svijetla u donje dijelove sastojine. Zbog gustog sklopa i velike zajene koju stvaraju nadstojna stabla, pomladak je uglavnom zastarčen i gotovo u cijelosti koncentriran u nižim visinskim klasama. Iako u omjeru smjese među ponikom blagu prednost ima bukva, među pomlatkom u potpunosti dominira jela, pošto bukvin pomladak ne može kao jelin izdržati dugi niz godina u zasjeni.Ako prebornu sastojinu prepustimo samoregulacijskim procesima, ona će težiti nivelaciji sklopa koji će postepeno iz vertikalnog prijeći u horizontalni oblik sklopa. Zbog toga se mijenja sastojinska mikroklima, dolazi do nagomilavanja drvne zalihe i smanjenja vitaliteta sastojine što rezultira propadanjem stabala donjeg i srednjeg sloja. Uvjeti za razvoj ponika i pomlatka postaju nepovoljni te dolazi do prekida prirodnog pomlađivanja, a bez stalnog priljeva stabala u više slojeve nije moguće održavati prebornu strukturu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb