hrvatski

Makrofauna badena i sarmata u području Svete Nedelje i Samobora

Na osnovi bogate i provodne zajednice makrofaune opisane su naslage badena i sarmata u području jugoistočno od Samobora. Ukupno je određeno 25 vrsta i podvrsta u naslagama badena i 20 u sarmatskim sedimentima. Sedimenti su taloženi u obalnoj i priobalnoj zoni miocenskog zaljeva, a pripadaju jugozapadnom rubu Savsko-Dravske potoline. Početak gornjeg badena na širem području Centralnog Paratethysa obilježila je transgresija. Sedimenti badena uglavnom su zastupljeni litotamnijskim vapnencima i litavcem, tvorevinama priobalno-grebenskog facijesa (litoral do sublitoral) te laporima koji su taloženi u uvjetima zaštićene sredine malo dubljeg mora. U laporima kod Sv. Nedelje (lokaliteti Kladje i Breg) ustanovljena je na temelju foraminifera buliminsko-bolivinska zona gornjeg badena (BAJRAKTAREVIĆ, 1979), koju na cijelom području prati stalna asocijacija makrofaune s Amussium cristatum badense, Pseudamussium denudatum i Diplodonta rotundata. U litotamnijskom vapnencu česti su školjkaši debljih ljuštura (Pectinidae, Ostreidae). Na kraju gornjeg badena geodinamički procesi dovode do potpune izolacije Centralnog Paratethysa. Nastavljaju se taložiti naslage donjeg sarmata s osiromašenom faunom koja ima marinsko-bočata do bočato-slatkovodna obilježja. Česti su nalazi rodova Mactra, Irus i Cerastoderma. Donji sarmat zastupljen je uglavnom glinovitim i kalcitom bogatim laporima koji mogu biti kompaktni, pločasti ili laminirani. Dobra uslojenost ukazuje na relativno mirne uvjete sedimentacije tijekom donjeg sarmata. Zajednica makrofosila badena i sarmata iz istraživanog područja uspoređena je s istovremenim naslagama Medvednice (KOCHANSKY, 1944 ; VRSALJKO et al., 2006). Generalno se može zaključiti da u ova dva susjedna područja postoji velika sličnost u pogledu makrofaune i litologije.

makrofauna; baden; sarmat; Sveta Nedelja; Samobor

nije evidentirano