hrvatski

Neka obilježja toplinskog otoka grada Zagreba

Toplinski otok grada označava područje veće zagrijanosti atmosfere iznad grada u odnosu na ruralnu okolicu. Javlja se zbog izgrađenosti gradskih površina, a ovisi o obilježjima podloge i topografiji grada. Zbog toga nastaje „otok“ veće temperature iznad grada, što do izražaja dolazi u hladnom dijelu godine i noću. Pri analizi toplinskog otoka grada Zagreba korišteni su podaci sedam glavnih i klimatoloških postaja na području grada i okolice: Puntijarka, Šibice, Zagreb – aerodrom, Zagreb – Botinec, Zagreb – Grič, Zagreb – Maksimir i Zagreb – Rim. Istraživanje obuhvaća razdoblje od 1995. do 2012. godine, što je najduži niz podataka dostupan za sve postaje. Postojanje toplinskog otoka u gradu Zagrebu određeno je korištenjem srednjih, minimalnih i maksimalnih dnevnih temperatura za zimu i ljeto, odnosno za najtopliji i najhladniji mjesec u godišnjem hodu temperature. Analizirane su razlike u temperaturi postaja u gradu i okolici, pri čemu su utvrđena razdoblja u kojima su te razlike najveće, odnosno kada je intenzitet toplinskog otoka najizraženiji. Veća zagrijanost na području grada u odnosu na ruralnu okolicu, pogotovo u hladnom dijelu godine, potvrđuje postojanje toplinskog otoka. Najviše temperature zabilježene su u središnjim dijelovima Zagreba, ali i tu postoje razlike koje su uvjetovane izgrađenošću pojedinih dijelova grada i obilježjima podloge šireg područja na kojem se pojedina postaja nalazi. U radu će se, također, ispitati utjecaj obilježja podloge i lokalne topografije na intenzitet pojave toplinskog otoka te će se utvrditi u kojim je dijelovima Zagreba toplinski otok najizraženiji. Utvrdit će se porast minimalne i maksimalne temperature u Zagrebu pod utjecajem toplinskog otoka, pri čemu se najveći porast temperature očekuje u postajama u središtu grada.

toplinski otok grada; srednje; maksimalne i minimalne dnevne temperature; Zagreb

nije evidentirano