hrvatski

Lički i sjevernodalmatinski prostor u kontekstu suvremene regionalizacije Hrvatske

Suvremeni županijski ustroj Republike Hrvatske kao i strateško autocestovno povezivanje hrvatskih regija, posebice srednjeg i južnog dijela jadranskog priobalja kroz lički prostor, određuju nove funkcionalne poveznice središnjeg dijela Jadranske Hrvatske. Nasuprot graničnim recidivima nekadašnjih podjela hrvatskog prostora od strane Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, slično procesima u prethodnim razdobljima egzistencijalne povezanosti prvotne hrvatske državne jezgre, konac 20. i početak 21. stoljeća označili su obnovljene procese prometnog, gospodarskog i funkcionalnog povezivanja ličkog i sjevernodalmatinskog prostora. Izgradnja autoceste unutar Jadransko-jonskog koridora, usmjerenost na najbliže priobalno pročelje sa zračnom i pomorskim lukama, turističko povezivanje zadarsko-biogradsko- šibenske turističke rivijere s plitvičkim turističkim kompleksom, koncentracija nacionalnih parkova i parkova prirode, potiču kroz neposredne i lako uočljive društvenogeografske procese takvo povezivanje. Tome doprinosi i razmjerno jednostavno i prirodno prožimanje u sferi trgovine, prometa, bankarstva, uprave, školstva, sudstva, sigurnosti itd., što omogućuje unatoč pojedinim „odozgor“, politički „dirigiranim“ rješenjima, svrsishodno i učinkovito suvremeno životno povezivanje u jedinstveni i prepoznati regionalni kompleks. Značenje postojećih i afirmiranih gravitacijskih središta, među kojima se Zadar kao staro razvojno žarište i čvorište na jadranskom hrvatskom pročelju ističe, od prvorazrednog je značenja, posebice u razdoblju demogeografske recesije ne samo manjih i ruralnih, nego i većih gradskih središta i ovog regionalnog kompleksa, ali i čitave Hrvatske. Znanstveno i multidisciplinarno prepoznavanje suvremenih procesa razvoja i prostornih odrednica kod odabira modernog regionalnog ustroja Republike Hrvatske povezano je i sa suvremenim upravno-teritorijalnim, dakle naslijeđenim i tradicionalnim županijskim ustrojem. Jednako je nužno uskladiti ih i s funkcionalnom NUTS regionalizacijom (posebice NUTS-3 razine) Europske Unije, što je izazovan, ali i neodgodiv zadatak u svrhu ravnomjerne raspodjele egzistencijalnih dobara i uravnoteženog, decentraliziranog i što kvalitetnijeg razvoja u budućnosti.

Zadar; Lika; Sjeverna Dalmacija; Hrvatska; regionalizacija

Sažetak na str. 39