hrvatski

Utjecaj kemijskog sastava na značajke Al-Si legure

Niska temperatura taljenja i visoka livljivost Al – Si eutektičkih legura i legura sa sastavom u blizini eutektičkog omogućuje široku primjenu tih materijala osobito u mnogim industrijskim granama kao npr. u proizvodnji transportnih vozila (automobilska, zrakoplovna industrija, industrija željezničkih vozila), građevinarstvu, strojogradnji, itd. Proizvođači automobila su tijekom posljednjih petnaestak godina udvostručili udio u primjeni aluminijskih odljevaka, od čega gotovo 90% čine odljevci od Al – Si legure. Najveći broj ljevačkih legura aluminija pored osnovnog legirajućeg elemenata poput silicija sadrži i sekundarne legirajuće elemente i elemente u tragovima, koji se namjerno dodaju s ciljem poboljšanja određenih svojstava legure koja dvojne legure na bazi aluminija ne posjeduju. Kao uložak za lijevanje služe primarne i sekundarne sirovine. Zbog visoke cijene primarnih sirovina, sve češće su u upotrebi sekundarne koje su osim nižom cijenom karakterizirane i povišenim udjelom nečistoća. U ovom je radu ispitana EN AB AlSi9Cu3(Fe) namijenjena visokotlačnom lijevanju uglavnom automobilskih dijelova. Uz silicij kao osnovni legirajući element, važnu ulogu u razvoju mikrostrukture, kao i postizanje normom zahtijevanih mehaničkih svojstava imaju i sekundarni legirajući i prateći elementi poput bakra i željeza. Često puta garantirani kemijski sastav odgovara onom propisanom normom, međutim to ne uvjetuje apsolutnu sigurnost u ispravnost lijevanih odljevaka zbog interakcija mnogih elemenata, mogućnosti stvaranja uključaka, poroznosti i na taj način, indirektnog utjecaja na brojna fizikalna, mehanička i tehnološka svojstva odljevaka. Metalografskom analizom utvrđeni su mikrostrukturni konstituenti primarni aluminij αAl, visokotemperaturne željezne faze Al5FeSi, osnovni eutektik (Al + Si), razgranata Al8Mg3FeSi6 faza, sekundarne eutektička faza Mg2Si, te ternarni eutektik Al2Cu i kompleksna intermetalna faza Al5Mg8Cu2Si6. Ispitivanja mehaničkih svojstava ukazala su na povećanje mikrotvrdoće sa smanjenjem masenog udjela Si i povećanjem masenog udjela Cu, dok je vlačna čvrstoća rasla s porastom masenog udjela Si i smanjenjem masenog udjela Cu. Uočena je referentna razlika sadržaja (Si-Cu)=9, 25 pri kojoj se postižu maksimalne vrijednosti ispitanih mehaničkih svojstava. Prateći elemenata poput Fe, Mn i Mg, koji čine osnovu za poboljšanje mehaničkih svojstava, povoljno utječe na razvoj mikrotvrdoće i vlačne čvrstoće uzoraka. S porastom vrijednosti sume masenih udjela (Fe+Mn) rastu i ispitana mehanička svojstva.

AlSi9Cu3(Fe) legura ; kemijski sastav ; mikrostruktura ; mehanička svojstva

nije evidentirano