hrvatski

Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji

U svojoj biti ova studija razmatrat će proces nastajanja jedne paramilitantne organizacije HSS-a kroz turbulentne tridesete godine kojoj je svrha bila zaštititi hrvatski narod pred nasiljem i represijom jugoslavenskog centralističkog režima i njegovih paravojnih postrojbi. U radu će se vidjeti koje je sve faze prolazila, čemu je stvarno služila, kakav je bio njezin utjecaj na društveni i socijalni život hrvatskog seljaštva, kakve metode je upotrebljavala u razdoblju »brutalizacije« politike, kada političko djelovanje nisu bili samo politički govori i politička propaganda, već i unutrašnja borba za nacionalno-političke ideje na terenu radi ostvarivanja nacionalnog ideala – hrvatske federalne jedinice unutar jugoslavenske države ili samostalne nacionalne hrvatske države. Iako početke te paramilitantne organizacije HSS-a možemo detektirati početkom tridesetih godina u jeku monarhističke Diktature, službeno je razdoblje kojim je obuhvaćena analiza kratko – oko pet godina, od travnja 1936. do travnja 1941. godine. Kao svojevrsni rasplet, u završnom poglavlju (»Epilog«) promatramo u obliku historiografske skice kratko završno razdoblje HSZ-a kada ga krajem svibnja i početkom lipnja 1941. godine u osobito dramatičnim okolnostima »likvidiraju« nove ustaške vlasti. Iako je vremensko razdoblje ograničeno, radi se ustvari o vrlo intenzivnom i odlučnom periodu na političkoj sceni jugoslavenske države kada se u rješavanju hrvatskog pitanja Hrvatska seljačka zaštita javlja kao odlučan čimbenik u rukama vodstva HSS-a koji drugi politički čimbenici (politički i vojni Beograd) nisu više mogli zanemariti. Tomu svjedoči i veliki dio građe koji se čuva u Vojnom arhivu Srbije (VAS) koji je posvećen praćenju aktivnosti Hrvatske seljačke zaštite, a koji su izradile vojno-obavještajne strukture Kraljevske jugoslavenske vojske. Osnivanjem Banovine Hrvatske u djelovanju Hrvatske seljačke zaštite nastaju određene aberacije kada ona, zahvaljujući ulozi koju je odigrala u njezinu stvaranju i hrvatskoj samosvijesti, nakon nastanka Banovine Hrvatske kreće u brutalan obračun s pristašama prijašnjeg unitarističko-centralističkog uređenja, pri čemu se očito »otrgnula« od kormila vodstva HSS-a. Vrhunac ideologije Hrvatske seljačke zaštite, apsolutizacija hrvatske države, očitovala se u travanjskim danima 1941. godine kada Zaštita pruža ključnu podršku novom ustaškom režimu u uspostavi Nezavisne Države Hrvatske. Ipak, budući da je bila nužno vezana uz političku stranku koja ju je stvorila, a koja je počivala na demokratskim principima, Hrvatska seljačka zaštita nije u svojoj strukturi imala profašistički i totalitarni naboj sličan ustaškom pokretu, te je njezina sudbina nakon travnja 1941. godine bila uvjetovana sudbinom same stranke. Treba imati na umu da na aktivnost Hrvatske seljačke zaštite i političku scenu u međuratnoj Jugoslaviji treba promatrati unutar šireg, europskog konteksta. Europa između dva rata bila je izrazito opterećena nacionalnim pitanjima koja su ostala aktualna i nakon stvaranja nacionalnih država završetkom Prvoga svjetskog rata. U Europi, u okviru stranaka različitih provenijencija, osobito nakon uspona nacizma Hitlerovim dolaskom na vlast u Njemačkoj 1933. godine, nastaju paramilitantne postrojbe koje štite ideologiju same stranke i nameću nasilnim putem stanovništvu svoje ideje. Iako je nacionalizam bio jedan od važnih razloga nestabilnosti jugoslavenske države i Europe, mnogi građani europskih država, osobito oni na prostorima Srednje i Istočne Europe, suočili su se s problemima stvaranja demokratskih institucija i stabilnih vlada, koji su često vodili stvaranju autoritarnih i diktatorskih režima. U Europi je uoči Drugog svjetskog rata ostalo svega nekoliko demokratskih država (npr. Velika Britanija i Francuska), dok su sve ostale bile fašizirane ili boljševizirane. Treba imati na umu i posljedice velike ekonomske krize koja je od 1929. pogodila Europu i Hrvatsku (Jugoslaviju) izazivajući teške socijalne lomove i osiromašenje cjelokupna društva na čijem su valu jahali osnivači totalitarnih ideologija fašizma i nacizma, ali i svi slični konzervativni autoritarni režimi.

Hrvatska seljačka zaštita; Kraljevina Jugoslavija; HSS

nije evidentirano