Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 779558

Elektrifikacija Baranje


Ivanović, Milan; Glavaš, Hrvoje
Elektrifikacija Baranje // Zbornik sažetaka, 4. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Kopački rit – jučer, danas, sutra, 2015. / Vlatko Rožac, prof. ; Boris Bolšev, prof. ; Sonja Kučera, mag.agr. ; Renata Tot Forjan, mag.edu. (ur.).
Tikveš, Kopačevo, 2015. str. 17-21 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Elektrifikacija Baranje
(Electrification of Baranja)

Autori
Ivanović, Milan ; Glavaš, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka, 4. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Kopački rit – jučer, danas, sutra, 2015. / Vlatko Rožac, prof. ; Boris Bolšev, prof. ; Sonja Kučera, mag.agr. ; Renata Tot Forjan, mag.edu. - Tikveš, Kopačevo, 2015, 17-21

Skup
4. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Kopački rit – jučer, danas, sutra, 2015.

Mjesto i datum
Tikveš - Kopačevo, Hrvatska, 1-2.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Baranja; elektrifikacija; distribucijska mreža; javna rasvjeta; Kopački rit
(Baranja; electrification; distribution networks; public lighting; Kopacki rit)

Sažetak
Cilj istraživanja je proces elektrifikacije Baranje u proteklih 115 godina te sadašnje stanje na području baranjskih općina. U radu prikazuje se kronološki razvoj elektrodistributivne mreže te kretanje potrošnje električne energije po sektorima potrošnje. Posebno se analizira izgradnja javne rasvjete te potrošnja električne energije za javnu rasvjetu s posebnim osvrtom za naselja na području Kopačkog rita (općine Bilje i Kneževi Vinogradi te dva naselja grada Osijeka na lijevoj obali Drave) zbog razvoja turzma. Prvi izvori električne struje u Baranje - kao i u drugim područjima Austro-Ugarske monarhije - bili su u mlinovima i uglavnom su služili za potrebe vlasnika mlina te osvjetljavali i još koju susjednu kuću. Prva električna centrala na području današnje Baranje bila iz-građena 1910. g. u Centralnoj mljekari u Belom Manastiru - ukupne snage 65 kVA. Elektrana je podmirivala potrebe industrijskog pogona te osvjetljavala i poslovne zgrade mljekare, javne ustanove u gradu i neka domaćinstva. Strujom se iz ove elektrane također opskrbljivala i šećerana iz Branjinog Vrha (izvan kampanje) i njene stambene kolonije. Druga elektrana na tom području izgrađena je 1912. g. u Šećerani Branjin Vrh ; instalirana snaga 250 kVA. Pogon je temeljen na parnom stroju koji je u protutlačnom radu omogućavao proizvodnju električne energije samo u vrijeme kampanje prerade šećerne repe ; tada je strujom napajana i radnička stambena kolonija. U glavnoj strojarskoj radionici u Kneževu 1913. godine postavljen i treći lokalni izvor električne energije snage 400kVA ; iz te elektrane strujom su se opskrbljivale radionice, upravne zgrade, stanovi činovnika, mlin, radnički stanovi i pustara Kneževo. Elektrifikacija naselja na području Baranje počinje 1935. godine uvođenjem struje u naselja Batina Skela (108 kuća) i Zmajevac (292 kuća). Nakon završetka izgradnje mreže (1936. g.), ta mjesta dobivaju struju iz elektrane u Bezdanu (Bačka) nadzemnim vodom Bezdan - Batina Skela (4, 2 km) i Batina Skela - Zmajevac (6, 25 km). Podravlje, na lijevoj obali Drave (nasuprot Osijeku), treće je baranjsko mjesto koje je elektrificirano ; vodičima preko željezničkog mosta Podravlje je 1937. g. priključeno na niskonaponsku mrežu Osijeka. Darda je struju dobila 1938. g. (izgradnjom dalekovoda 15 kV Osijek - Baranja). Do početka II svjetskog rata priključena su na mrežu i mjesta Kopačevo, Mala Darda i Vodar-pumpa, te modelarnica u Mecama. Mjesta Vardarac, Lug, i Grabovac dobila su struju 1939. godine, a do 1943. godine eletrificirana su i mjesta Kneževi Vinogradi i Karanac

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek