Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 779264

Statistička analiza inventara klizišta Podsljemenske zone iz 1979. godine


Šagud, Davor
Statistička analiza inventara klizišta Podsljemenske zone iz 1979. godine 2015., diplomski rad, diplomski, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb


Naslov
Statistička analiza inventara klizišta Podsljemenske zone iz 1979. godine
(Statistical analysis of landslide inventory of the Podsljeme area from 1979)

Autori
Šagud, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2015

Stranica
47

Mentor
Mihalić Arbanas, Snježana

Neposredni voditelj
Bernat, Sanja ; Krkač, Martin

Ključne riječi
Klizište; inventar klizišta; statistička analiza; Podsljemenska zona; Grad Zagreb
(Landslide; landslide inventory; statistical analysis; Podsljeme Area; City of Zagreb)

Sažetak
U radu je opisano istraživanje područja južnih obronaka Medvednice u Gradu Zagrebu obuhvaćeno granicama inventara klizišta iz 1979. godine kojega je izradila tvrtka Geotehnika-Geoexpert, ukupne površine 105 km2. Na ovom području brojna klizišta predstavljaju prijetnju lokalnom stanovništvu i imovini. Podaci o klizištima na brdovitom području grada Zagreba u Podsljemenskoj zoni sustavno su prikupljani tri puta u posljednjih 50 godina. Dobiveni inventari klizišta međusobno su različiti s obzirom na prostorni položaj klizišta i njihovu veličinu. Velike razlike među povijesnim podacima o klizištima u Podsljemenskoj zoni ukazuju na nepouzdanost podataka o klizištima u postojećim inventarima. Svrha diplomskog rada bila je statistička analiza inventara klizišta iz 1979. godine kako bi se dobio uvid u karakteristična klizišta Podsljemenske zone s obzirom na njihovu veličinu. Ciljevi diplomskog rada bili su digitalizacija analogne karte inventara klizišta iz 1979. godine, statistička analiza aktivnih i umirenih klizišta i pojava nastalih puzanjem (tzv. puzišta), te interpretacija rezultata s obzirom na karakteristične veličine registriranih klizišta i procjena veličine potencijalnih klizišta. Statističkom analizom obuhvaćeno je 931 klizište i 65 puzišta veličine od 0, 41 do 289.341 m2. Na području inventara klizišta gustoća klizišta je 9, 5 klizišta/km2, odnosno 6, 2% površine inventara, a njihova ukupna površina je 3, 7 km2. Rezultati statističkih analiza uspoređeni su s istovrsnim analizama inventara klizišta iz 1979. godine opisanim u disertaciji Podolszki (2014) čiji rezultati su: 812 klizišta raspona površina od 454 do 289.501 m2, ukupne površine 9, 1 km2, odnosno 8, 7% cjelokupne površine. Učestalost klizišta različita je za aktivna i za neaktivna klizišta, odnosno puzišta te za klizišta pouzdano i nepouzdano određenih granica. Općenito se može reći da maksimalnu učestalost imaju klizišta u rasponu površina od 1.995 do 2.511 m2 i to 80 klizišta ili približno 8, 03% svih klizišta i puzišta inventara. Rezultati istraživanja potvrdili su veliku gustoću klizišta u Podsljemenskoj zoni, ali je njihova prosječna površina manja nego prosječne površine klizišta u postojećim inventarima. Dominantne vrste klizišta su mala klizišta koja većinom ugrožavaju stambene objekte. Najčešći uzrok su oborine te ljudska aktivnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb