Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

O aspektima antroponimijske analize osobnih nadimaka na primjeru nadimačkog korpusa staroga Splita (CROSBI ID 627736)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Rogošić, Andrea O aspektima antroponimijske analize osobnih nadimaka na primjeru nadimačkog korpusa staroga Splita // Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja / Udier, S. L. ; Cergol Kovačević, K. (ur.). Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2016. str. 105-116

Podaci o odgovornosti

Rogošić, Andrea

hrvatski

O aspektima antroponimijske analize osobnih nadimaka na primjeru nadimačkog korpusa staroga Splita

Za ovo istraživanje poslužili smo se korpusima osobnih nadimaka iz rada F. Senjanovića Splitski prišvarci i nadimci i rada R. Vidovića O postanku i značenju splitskih nadimaka u kojima popisana građa nije bila predmetom sustavne antroponomastičke analize. Riječ je o nadimcima stanovnika vrlo konzervativnih i patrijarhalnih splitskih težačkih četvrti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kroz analizu spomenutih osobnih nadimaka u ovom se radu ukazuje na to da striktno lingvistički pristup njihovoj obradi i klasifikaciji nije dovoljan za rasvjetljavanje svih aspekata ove složene onomastičke kategorije. Naime, uz opis njihovih jezičnih odlika, to jest tvorbenih i značenjskih obrazaca, induktivnom metodom se utvrđuju i potvrđuju postavke o socio-kulturnom okviru koji uvjetuje motivaciju nadimaka i njihovu funkciju u društvu. Na primjerima nadimaka ilustrira se kako faktori poput kulturnog konteksta, mentaliteta ljudi te ukorijenjenih stereotipa značajno uvjetuju etiologiju nadimaka. Kroz obrasce koji se opetovano javljaju u procesu nastanka nadimaka donose se zaključci o konceptualizaciji svijeta stanovnika starih splitskih težačkih četvrti te o položaju žene i percepciji njezine uloge u ondašnjem društvu. Drugim riječima, pažnja je usmjerena i na sam proces imenovanja, a ne isključivo na nadimak kao jezični entitet. U dosadašnjim hrvatskim antroponomastičkim istraživanjima analiza nadimačkog korpusa obuhvaćala je najčešće samo semantičku i tvorbenu klasifikaciju te su se zanemarivali određeni sociološki i psihološki faktori koji zapravo uvjetuju nastanak nadimka kao etikete kojom se pojedinac identificira u određenoj sredini, a što nije u skladu s uvriježenom definicijom onomastike odnosno antroponomastike kao interdisciplinarnog područja. Pridodamo li svemu navedenome također i činjenicu da nadimci, uz obavijest o nositelju, nose ujedno i obavijest o nadjevatelju nadimka, logično je za zaključiti da je korpus nadimaka određenog područja živopisan odraz obilježja društvene zajednice i vremena u kojem je nastao.

antroponimija ; nadimci ; Split

nije evidentirano

engleski

On Aspects of Anthroponymic Analysis of Personal Nicknames on the Example of the Old Split Nicknames

nije evidentirano

anthroponymy ; nicknames ; Split

nije evidentirano

Podaci o prilogu

105-116.

2016.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja

Udier, S. L. ; Cergol Kovačević, K.

Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)

978-953-7963-43-9

Podaci o skupu

XXIX. međunarodni znanstveni skup HDPL-a „Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja"

predavanje

24.04.2016-26.04.2016

Zadar, Hrvatska

Povezanost rada

Filologija