hrvatski

Strossmayerovska "romantička" ideja od Botićeva spjeva "Bijedna Mara" do Hatzeove opere "Adel i Mara"

Romantička poema Luke Botića "Bijedna Mara" (1861.) tijekom je 20. stoljeća nadahnjivala više različitih scenskih oblika. Stoga je u ovom radu ta poema interpretirana ponajprije kao popularan predložak: 1. iz aspekta strossmayerovske romantičke ideje o slavenskom zajedništvu, 2. iz aspekta njezinih različitih "nesigurnih" žanrovskih odredaba, 3. u kontekstu nastalih adaptacija (N. Bartulović, 1922., B. Radica 1932., V. Desnica 1941.). U središtu analize nalazi se adaptacija Botićeve poeme u operi Josipa Hatzea i Branka Radice "Adel i Mara". Poema kao vrsta, ali i upravo poema kakvu je Luka Botić ostvario u duhu romantičke otvorenosti epskoga i dramskoga prema lirskome iskazu, omogućila je fleksibilnosti u preoblici poeme u libreto. Takva je otvorenost oblika bila podobna i za različite tipove (sadržajnih, formalnih te ideoloških) supstitucija u procesu adaptacije.

poema; opera; Strossmayer; Botić; Bijedna Mara; Bartulović; Hatze; Radica; Adel i Mara

nije evidentirano