hrvatski

Promjene okoliša u donjem dijelu doline rijeke Mirne (Istra) tijekom holocena

Sedimentološke, makro- i mikropaleontološke analize napravljene su na uzorcima iz nekoliko sedimentnih jezgri uzorkovanih u završnom dijelu doline rijeke Mirne u Istri, kako bi se proučili taložni okoliši i evolucija okoliša na ovom području tijekom holocena. Jezgre su uzorkovane ručnim jezgrilom do dubina od 13 metara i obuhvatile su kontinuirani taložni slijed od morskih sedimenata preko sedimenata prijelaznih okoliša do aluvijalnih sedimenata. Najdublje naslage obuhvaćene jezgrama interpretirane su kao sediment estuarijskog okoliša (E) koji sadrži najveći broj različitih vrsta foraminifera i najveću bioraznolikost u odnosu na okoliše koji slijede. Glavna značajka je povećani udio Elphidium spp. i miliolida te pojava nekih infaunalnih vrsta poput Brizalina sp. dok su ostaci školjkaša rijetki (rodovi Cerithium, Mytilus i Nuculana). Slijedi sediment prijelaznih okoliša (zatvorena laguna (Bb)) u čijima naslagama je prisutan manji broj vrsta foraminifera te manji broj jedinki Elphidium spp. i miliolida u odnosnu na sediment estuarijskog okoliša, a prevladava vrsta Ammonia beccarii. Od školjkaša prisutni su rodovi Cerastoderma, Loripes i Bittium. Sediment okoliša hiposaline lagune (Ba) je karakteriziran najmanjom raznolikošću bentičkih foraminiferskih vrsta, a dominiraju Ammonia beccarii, Trochammina inflata i Haynesina sp., vrste karakteristične za prijelazne, brakične, stresne okoliše. Od vremena kasne antike i ranog srednjeg vijeka značajan donos terigenog materijala rijekom doveo je do taloženja nekoliko metara naslaga prahovite gline, koje su u jezgri M3 deblje od 8m. Sedimentni donos je djelomično bio povećan deforestacijom u slivu rijeke Mirne što je dokumentirano povijesnim izvorima od 13. stoljeća, a posebno intenzivno od 15. do 19. stoljeća. Uzimajući u obzir podatke iz najdublje jezgre M2 vidljivo je da su marinski i prijelazni okoliši (lagune, močvare) bili prisutni na područjima više od 7 km uzvodno u odnosu na današnje. Istraživane jezgre pokazuju da se intenzivna progradacija delte odvijala zadnjih 7.000 godina s migracijom prijelaznih i kontinentskih okoliša prema moru.

foraminifere; taložni okoliši; laguna; estuarij; progradacija delte; holocen

nije evidentirano