hrvatski

Zastupljenost glazbenih igara u nastavi i udžbenicima glazbene kulture u prvim trima razredima osnovne škole

Otvoreni model koji je zastupljen od školske godine 2006./07. omogućava učiteljima veliku slobodu u izboru skladbi za slušanje, pjesama za pjevanje ili sviranju te izboru glazbenih igara. Glazbene igru su prema Nastavnom planu i programu osnovne škole iz 2006. godine u četvrtom razredu samostalno nastavno područje dok su u prva tri razreda osnovne škole dio područja elemenata glazbene kreativnosti. Osim područja elemenata glazbene kreativnosti, program nastave glazbene kulture u prva tri razreda temelji se na još tri područja: pjevanje, sviranje i slušanje glazbe. U radu se polazi od istraživačkih pitanja na čije se odgovore pokušalo doći analizom dnevnika praćenja nastavih sati glazbene kulture i priručnika za učitelje (Glazbeni krug 1, Razigrani zvuci 2, Razigrani zvuci 3) radi uočavanja načina izvedbe i prisutnosti glazbenih igara. Cilj je bio utvrditi koriste li učitelji glazbene igre u nastavi glazbene kulture i ukoliko koriste glazbene igre u nastavi, ustanoviti u koju skupinu pripadaju. Osim toga, pokušalo se ispitati u kojem dijelu sata koriste učitelji glazbene igre i kako primjena glazbenih igara u nastavi utječe na učenike. Istraživanje koje je provedeno tijekom veljače i ožujka 2015. godine u OŠ „August Šenoa“ u Osijeku pokazalo je da učitelji koriste glazbene igre u nastavi od čega su najviše korištene glazbene igre s pjevanjem, a najmanje glazbene igre s tonovima/melodijama i ritmovima. Nastava učiteljica koje su koristile više glazbenih igara pokazala se dinamičnijom i samim time omogućila je razbijanje dosade i monotonije te povećala motivaciju i pozornost učenika. Stoga, primjena glazbenih igara u nastavi je izuzetno važna i trebala bi biti dio svakog sata glazbene kulture.

razredna nastava; nastava glazbene kulture; glazbene igre; motivacija

nije evidentirano