Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Količina akrilamida u pitkoj vodi i odabranim namirnicama te procjena njegove toksičnosti biotestovima na slatkovodnim organizmima (CROSBI ID 398269)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Zovko Mira Količina akrilamida u pitkoj vodi i odabranim namirnicama te procjena njegove toksičnosti biotestovima na slatkovodnim organizmima / Bošnir, Jasna (mentor); Bošnir, Jasna (neposredni voditelj). Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, . 2009

Podaci o odgovornosti

Zovko Mira

Bošnir, Jasna

Bošnir, Jasna

hrvatski

Količina akrilamida u pitkoj vodi i odabranim namirnicama te procjena njegove toksičnosti biotestovima na slatkovodnim organizmima

Svrha ovoga rada bila je utvrditi prisutnost, a zatim i odrediti količine akrilamida u uzorcima pitke vode i hrane primjenom sofisticiranih analitičkih tehnika (HPLC i LC-MS). Također, u ovom su istraživanju provedeni biotestovi na zelenim algama Scendesmus subspicatus, Selenastrum capricornutum, vodenoj leći Lemna minor i vodenom račiću Daphnia magna u cilju procijene potencijalno štetnog djelovanja akrilamida na vodeni ekosustav, na temelju učinka na slatkovodne organizme. Rezultati ukazuju da se akrilamid nalazi u uzorcima pitke vode koja je prethodno obrađena poliakrilamidom u postupku flokulacije. Osim pitke vode, značajan izvor akrilamida za ljudsku populaciju jesu namirnice s visokim sadržajem ugljikohidrata, termički procesirane pri temperaturama višima od 120 °C. Primijenjena metoda pripreme (ekstrakcija na krutoj fazi – SPE), kao i analitičke tehnike za kvantitativno određivanje akrilamida (HPLC i LC-MS) pokazale su se prikladne za provođenje rutinskih analiza u uzorcima pitke vode i hrane. Na temelju podataka o dnevnom unosu akrilamida te usporedbom podataka iz studija o toksičnim učincima na nervnom sustavu čovjeka, može se zaključiti kako je količina akrilamda u obrađenim odabranim uzorcima (kruh i pitka voda) daleko ispod štetne. Biološki testovi toksičnosti pokazali su da je akrilamid toksičan za alge Scenedesmus subspicatus i Selenastrum capricornutum (razred 2), dok se za biljku Lemna minor vodenog račića Dapnia magna pokazao slabo toksičnim (razred 1). Također, analizirajući rezultate biotestova provedenih na algama (EC50), akrilamid se može svrstati u 3. skupinu tvari štetnih za vodene organizme, čime je ukazano na njegovo potencijalno štetno djelovanje na vodeni ekosustav.

akrilamid / pitka voda / hrana / HPLC / Scendesmus subspicatus / Selenastrum capricornutum / Lemna minor / Daphnia magna / EC50 / NOEL

nije evidentirano

engleski

Quantities of acrylamide in drinking water and selected foodstuff with assessment of its toxicity with bioassays on some freshwater organismns

nije evidentirano

acrylamide / drinking water / food / HPLC / Scendesmus subspicatus / Selenastrum capricornutum / Lemna minor / Daphnia magna / EC50 / NOEL

nije evidentirano

Podaci o izdanju

105

09.09.2009.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Kemija, Biologija