hrvatski

Prirodne varijacije raspodjele elemenata u sedimentnoj jezgri iz Malostonskog zaljeva

Istočni dio Jadranske obale građen je uglavnom od karbonatnih stijena i u takvim uvjetima dominantno je kemijsko trošenje vapnenaca i dolomita. Kao posljedica toga, donos terigenog materijala u istočni dio Jadranskog mora je vrlo ograničen. Jedno od iznimaka je šire područje delte rijeke Neretve, koja teče kroz terene građene od različitih magmatskih, metamorfnih, karbonatnih i klastičnih stijena, dok u završnom dijelu toka prolazi kroz karbonatne stijene i fliš. Na taj način, znatna količina materijala je donesena u taj dio Jadranskog mora u prošlosti. U svrhu gradnje Pelješkog mosta, nekoliko istražnih bušotina je izbušeno u Malostonskom zaljevu, južno od delte rijeke Neretve (RADIĆ, 2009). Ove bušotine pokazale su debljinu sedimenata između 12 i 112 metara do osnovne stijene (BULJAN et al., 2012). Na jednoj od ovih jezgri, 96 metara dugoj, napravljene su granulometrijske analize, određivanje udjela karbonata, mineraloške analize te geokemijske analize. Vremenski raspon koji jezgra pokriva (mlađi pleistocen i holocen) i promjene okoliša koje su se odvijale na ovom području uvjetovale su varijabilni granulometrijski, mineralni i elementarni sastav i koncentracije elemenata u jezgri. Cilj ovog istraživanja je pokušati objasniti značajne prirodne varijacije vertikalne raspodjele elemenata u sedimentnoj jezgri kao posljedice promjena okoliša koje su pak vezane i na promjene razine mora. Rezultati kalcimetrijskih analiza pokazuju široki raspon udjela karbonata u uzorcima, od 1% do 95% . Granulometrijski sastav također značajno varira, od glina do pijeska. Udjel glavnih elemenata i elemenata u tragovima u sedimentu je kombinacija litološkog sastava slijevnog područja, prirodnog trošenja različitih vrsta stijena, ispiranja i riječnih pritoka. Antropogeni utjecaj (rudarenje, industrijski, urbani i turistički otpad), mogao je imati utjecaja samo na vršnih nekoliko metara jezgre. Korelacija elemenata u tragovima s karbonatima je napravljena u svrhu određivanja prirodne varijacije njihove koncentracije u okolišima s karbonatno- terigenim uvjetima sedimentacije (ovisno o promjenama razine mora tijekom kasnog pleistocena i holocena) u širem prostoru delte Neretve. S obzirom da je većina elemenata u tragovima u jezgri negativno korelirana sa karbonatima (iznimka je Sr) pokušalo se odrediti pozadinske (background) koncentracije za svaki element u tragovima u odnosu na udio karbonata u tim intervalima. Ove bi koncentracije mogle biti korištene kao background koncentracije elemenata (bez ljudskog utjecaja) u okolišima sa sličnim karbonatno-terigenim uvjetima taloženja diljem Svijeta. Literatura: BULJAN, R., POLLAK, D. & GULAM, D. (2012): Engineering properties of marine sediments in Mali Ston Bay (Croatia) based on “Mainland-Pelješac” bridge investigations.– Geol. Croatica, 65/2, 233-242. RADIĆ, J., ŠAVOR, Z., HRELJA, G. & MUJKANIĆ, N. (2009): Pelješac bridge.– Građevinar, 61, Zagreb, 801–814.

sedimenti; metali; pozadinska koncentracija; udjel karbonata; Jadran

nije evidentirano