hrvatski

Usporedba emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrednih tala

Iako su glavni izvori emisija stakleničkih plinova industrija i promet, poljoprivreda, kao gospodarska djelatnost također ima svoj udio. Izmjena (tok ili fluks) stakleničkih plinova između biosfere i atmosfere prirodni je i reverzibilni proces, u kojem uslijed antropogenog djelovanja dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže, što za posljedicu može imati povećanje emisija. Poljoprivredna tla, kao dio biosfere, mogu imati ulogu izvora i ponora čija emisija (CO2, CH4, N2O) naravno ovisi o biotskim i abiotskim čimbenicima, kao i o antropogenom utjecaju (gospodarenje poljoprivrednim tlom). Cilj rada bio je proučiti dostupnu literaturu na temu emisije CO2, CH4, i N2O iz poljoprivrednih tala diljem Zemlje. Koristeći se dostupnom literaturom proučavani su radovi na temu, te su rezultati svedeni na iste mjerne jedinice (kg/ha×god.) kako bi se omogućila usporedba. Rezultati istraživanih publikacija nam ukazuju kako je tok plinova između tla i atmosfere vrlo složen proces koji ovisi o mnogim biotskim i abiotskim faktorima te antropogenom djelovanju. Usporedba rezultata je vrlo kompleksna zbog složenosti procesa i faktora koji utječu na njih te konačno rješenje za smanjenje ukupnih emisija zahtijeva individualan pristup. Neki faktori kao što je koncentracija organske tvari u tlu, temperatura i vlažnost tla u većini slučajeva utječu na pojačavanje emisija stakleničkih plinova iz tla. Povećanje temperature, vlažnosti i koncentracije organske tvari u tlu stimulativno djeluje na rad mikroorganizama i samim time dolazi do pojačane respiracije tla. Osim toga rezultati ukazuju na to kako djelovanje jednog faktora može utjecati pozitivno na emisije jednog plina, a u isto vrijeme negativno na emisije drugog plina. Emisije CO2 su uglavnom više pri konvencionalnoj obradi tla, a ona na N2O emisije može imati suprotan učinak. Korištenje mineralnih gnojiva izravno djeluje na povećanje N2O emisija, ali također inhibira emisije CH4. Inkorporacija žetvenih ostataka u tlo pozitivno utječe na sekvestraciju ugljika i negativno na emisije N2O i CH4 jer se povećava količina organske tvari u tlu što pojačava aktivnost mikroorganizama. Vrijednosti emisija CO2 u ovom radu su između -20660 do +29340 kg CO2-C/ha x god. Vrijednosti emisija N2O i CH4 su preračunate u CO2eq. N2O emisije su između +47, 7 i +11473 kg CO2eq -C/ha x god. CH4 emisije su između -34, 68 i +19883, 2 kg CO2eq -C/ha x god.

ugljikov dioksid (CO2); metan (CH4); didušikov oksid (N2O); fluks tla; emisije; respiracija tla; biotski i abiotski faktori; antropogeni utjecaj

nije evidentirano