Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 778208

Individuacija, karijerni ciljevi te karijerni optimizam mladih na prijelazu u odraslu dob - usporedba hrvatskih i slovenskih studenata


Rauch, Victoria
Individuacija, karijerni ciljevi te karijerni optimizam mladih na prijelazu u odraslu dob - usporedba hrvatskih i slovenskih studenata 2015., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Individuacija, karijerni ciljevi te karijerni optimizam mladih na prijelazu u odraslu dob - usporedba hrvatskih i slovenskih studenata
(Individuation, career goals and career optimism in emerging adults: A comparison between Croatian and Slovene students)

Autori
Rauch, Victoria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.09.

Godina
2015

Stranica
43

Mentor
Keresteš, Gordana ; Puklek Levpušček, Melita

Ključne riječi
Individuacija; karijerni ciljevi; karijerni optimizam; prijelaz u odraslu dob
(Individuation; career goals; career optimism; emerging adulthood)

Sažetak
Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati razlike između hrvatskih i slovenskih studenata u individuaciji u odnosu s majkom i ocem, karijernim ciljevima i karijernom optimizmu te ispitati razlike u doprinosu individuacije u odnosu s roditeljima u objašnjavanju navedenih karijernih varijabli na hrvatskom i slovenskom uzorku. Aspekti individuacije koji su istraživani su pretjeran nadzor roditelja, samostalno odlučivanje u odnosu s njima te strah od razočarenja roditelja, ujedno i subskale mjernog instrumenta ITEA. Karijerni ciljevi su operacionalizirani kao ekstrinzični i intrinzični u okviru instrumenta Career Goals Scale, a karijerni optimizam je subskala upitnika Career Futures Inventory. U istraživanju je sudjelovalo 288 hrvatskih te 297 slovenskih studenata u dobi od 19 do 31 godine. U skladu s očekivanjima, rezultati analize varijance potvrdili su izraženiju percepciju pretjeranog nadzora roditelja od strane hrvatskih studenata. Potvrđene su i očekivane spolne razlike u individuaciji. Muškarci su više samostalno odlučivali u odnosu s majkom, a žene su više strahovale od razočaranja oba roditelja što je u skladu s teorijom socijalnih uloga. Suprotno od očekivanog, rezultati su ukazali na više samostalnog odlučivanja i intrinzične motivacije hrvatskih studenata, a u karijernom optimizmu nisu utvrđene nacionalne, spolne i dobne razlike. U skladu s hipotezom, potvrđena je veća prediktivnost individuacije u odnosu s roditeljima na hrvatskom uzorku u slučaju ekstrinzičnih i intrinzičnih karijernih ciljeva, dok je, suprotno hipotezi, individuacija prediktivnija na slovenskom uzorku u slučaju karijernog optimizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb