hrvatski

Utjecaj promjena u okolišu na nastanak (ne)dobrovoljnih migracija

Ovaj doktorski rad bavi se analizom fenomena migracija uzrokovanih tj. potaknutih globalnim promjenama u okolišu. Usmjeren je na opis i analizu karaktera tih promjena te stupnja i načina na koji one danas utječu na nastanak (ne)dobrovoljnih migracija u svijetu. Cilj rada je istražiti utjecaj okolišnih promjena na ljudska društva ; analizirati značaj okolišnih čimbenika na nastanak migracija ; ispitati koje su sadašnje brojke i projekcije budućih okolišnih migracija i raseljavanja ; utvrditi načine na koje bi se moglo zaštiti osobe ugrožene i raseljene zbog okolišnog stresa i rizika. Rad počiva na teorijsko-konceptualnoj, deskriptivnoj i kritičkoj analizi okolišno- migracijskih fenomena. U obradi i interpretaciji rezultata istraživanja korištena su, analizirana i evaluirana, različita interdisciplinarna teorijska polazišta i relevantne spoznaje unutar nekoliko istraživačkih paradigmi, posebice u polju Studija prisilnih migracija, Izbjegličkih studija i Studija okoliša. Predložili smo tipologiju kojom smo u promjene u okolišu ubrojili ekstremne vremenske prilike i prirodne katastrofe, ekološku neravnotežu i degradaciju okoliša uzrokovanu ljudskim faktorom, te tehnološke katastrofe. Sve navedene promjene različite su po brzini i učestalosti pojavljivanja, intenzitetu pojave, trajanju, kao i utjecaju koji imaju na ljudska društva, a time i na migracijske obrasce. Rezultati istraživanja upućuju kako promjene u okolišu, u prošlosti kao i danas, uzrokuju znatna migracijska kretanja, a i dalje će poticati nastanak sve značajnijih, masovnijih i različitijih migracija koje nazivamo (ne)dobrovoljne okolišne migracije. Promjene okoliša (naročito one štetne – okolišni stres, hazardi i rizici) djeluju na život, blagostanje i sigurnost ljudi, čineći ih okolišno ranjivima. To je, uz izloženost promjenama, preduvjet nastanaka, ili pak izostanka, migracije ili raseljavanja. Promjene u okolišu (p)ostaju jedan, sve važniji, pokretač migracija i raseljavanja u današnjem svijetu. Iz rezultata se može zaključiti kako utjecaj promjena nije izoliran, jedini, isključivi, često ni najvažniji uzrok migracije, nego je (gotovo) uvijek povezan sa širim ekonomskim, društvenim, političkim, demografskim, kulturnim, i drugim uzročnicima i pokretačima migracija. Ipak, bijeg i raseljavanje češći su odgovor na iznenadne, intenzivne, ekstremne događaje, dok migracija može biti i strategija prilagodbe na postupnu degradaciju. Premda termini 'klimatske izbjeglice' ili 'okolišne izbjeglice' nemaju pravno utemeljenje, utvrđena je njihova sociološka validnost kao i opravdanost upotrebe termina 'okolišni migranti' i 'okolišni raseljenici'.

promjene u okolišu; okolišne migracije; okolišni migranti; okolišno raseljene osobe; okolišne izbjeglice; klimatske izbjeglice

nije evidentirano