hrvatski

Zdravlje i bolest - kulturološki aspekti

Među očitijim manifestacijama preobrazbe suvremenih najrazvijenijih društava od osobite su važnosti i utjecaja promjene odnosa između stanja zdravlja i bolesti te srodnih zdravstvenih problema. Štamparova definicija zdravlja, izričaj Svjetske zdravstvene organizacije, kao “stanja potpunog tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći” danas je predmet kritika zbog svog nestvarnog, utopijskog karaktera i medikalizacijske degeneracije koju uključuje. Osobno smatram da bi se zdravlje moglo označiti kao “ blagostanje ili tjelesno-mentalna ravnoteža koja omogućuje pozitivnu kakvoću življenja i nesputano prakticiranje slobode.” Bolest je prekid te ravnoteže izazvan bilo oštećenjem ili poremećajem funkcija bioloških struktura svakog živog bića, pa i čovjeka – “bolesna životinja.” Bolest nije objektivni entitet, već objasnidbeni model koji kroz precizne kulturne i društvene interakcije združuje najrazličitije znakove, simptome i sindrome, dajući njima zbirno: bolest. Bolest je istodobno najindividualniji i najdruštveniji događaj. Osoba, viđena u granicama unitarističkog obrasca, osim što je pojedinačno biće, također je kulturni subjekt, uronjen u gustu mrežu društveno-kulturnih odnosa koji daju točno značenje u doživljavanju vlastitog zdravlja ili bolesti. Kultura shvaćena kao kompleks spoznaja, tradicija, tehnologijskog razvoja, tipova ponašanja i slično, prenošena i korištena sustavno, karakteristična za određenu društvenu skupinu pa i za jedinku-čovjeka, intrigantno utječe, preko političkih režima i socijalnog raslojavanja, na odnos društva te zdravlja i bolesti. Pripadnost rodu, dobnome razredu, društvenom i profesionalnom statusu uvjetuje različito iskustvo i značenje poimanja tijela, zdravlja i bolesti u raznim kulturama. Suvremeno društvo teži razlikovanju termina “bolesnost” i “bolest.” Termin “bolesnost” (illness) odnosi se na osobno iskustvo znakova, simptoma i patnje, na način kako bolesna osoba, njezina porodica i zajednica odgovaraju na situaciju teškoća u kojima se nalazi bolesnik. Lokalna kultura preuzima na sebe vrlo važnu ulogu u interpretaciji “ bolesne osobe”. “Bolest” (disease), naprotiv, problem je viđen iz perspektive zdravstvenog radnika, educiranog da identificira bolest kao preinaku biološke strukture pomoću prikladnih kliničkih analiza. Liječnik je, dakle, manje zainteresiran za osobno, društveno i kulturno iskustvo bolesti. Strogo biološki i tehnički pristup bolesniku uvjetuju sadašnju krizu medicine. Samo proširenjem pojma biološkog do sveobuhvatnog shvaćanja ličnosti i povijesno-kulturološkog entiteta svakog pojedinca garantira bolje zdravlje i jedinke i zajednice. Promišljanja kulturnog i društvenog reda, dakle, igraju (i igrat će) vrlo važnu ulogu u odnosu zdravlje-bolest, odnosno u medicinskoj praksi.

zdravlje; bolest; kultura

Javno predavanje