hrvatski

Valorizacija uloge Zagrebačkog kaptola u izgradnji i obrani sisačke utvrde u historiografiji i hrvatskim udžbenicima povijesti za srednjoškolsko obrazovanje

Već ubrzo nakon same pobjede združene bansko-krajiške vojske nad Osmanlijama podno sisačke utvrde 22. lipnja 1593. godine, vijesti o njoj raširile su se po raznim centrima moći onodobne Europe, ali i među običnim pukom. Sama bitka, baš kao i izgradanja i uloga sisačke utvrde u obrani protiv Osmanlija bila je predmetom interesa raznih povjesničara, tj. kroničara, kao što je to bio Juraj Ratkaj sredinom 16. stoljeća, ili pak Adam Baltazar Krčelić u drugoj polovici 17. stoljeća, sve do stasanja moderne hrvatske historiografije tijekom 19. stoljeća. Štoviše, slično je bilo i u narednim vremenima pa se može kazati kako je do sada hrvatska historiografija dala odgovore na brojne probleme vezane uz ovaj samu bitku i važnost sisačke utvrde u obrambenom ratu protiv Osmanlija. Isto tako, do danas su brojni povjesničari dali svoj doprinos u boljem poznavanju samoga procesa izgradnje, ali i financiranja izgradnje sisačke utvrde, temeljeći pri tome svoje spoznaje na sačuvanom arhivskom gradivu. Pri tome postoji suglasje kako je uz Hrvatski sabor, upravo Zagrebački kaptol bio glavni financijer izgradnje i obrane sisačke utvrde, koji je braneći svoje Sisačko vlastelinstvo branio i granice ostataka Hrvatskog Kraljevstva. Stoga je glavni cilj ovoga rada proučiti kako je prezentirana uloga Zagrebačkog kaptola u izgradnji i obrani sisačke utvrde u historiografskim djelima od sredine 17. do početka 21. stoljeća, te udžbenicima povijesti za srednjoškolsko obrazovanje od konca 19. do početka 21. stoljeća.

Zagrebački kaptol, sisačka utvrda, bitka kod Siska 1593., historiografija, percepcije

nije evidentirano