hrvatski

Teški metali u nekim jestivim saprofitskim gljivama na području Jaske

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koncentracije teških metala Fe, Zn, Cu, Ni, Pb i Cd u određenim jestivim saprofitskim gljivama te supstratu na kojem rastu i prikladnost pojednih vrsta gljiva kao bioindikatora onečišćenja okoliša. U istraživanju je korišteno 75 uzorka od tri samonikle jestive gljive Agaricus macrocarpus (L) Fries, Clitocybe inversa (Scop. ex Fr.) Pat., Macrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Sing., ). Potpuno razvijena i zrela plodišta prikupljena su slučajnim odabirom na području Jaske. U isto vrijeme prikupljeni su uzorci supstrata tla gornjeg horizonta (0-10 cm). Analitički postupak za određivanje koncentracije teških metala u gljivama i supstratu tla proveden je metodom XRF – rentgenska fluorescentna spektrometrija. Dobiveni podaci su analizirani statističkim programom SAS V9.1. Utvrđen je značajan utjecaj vrste gljive (p>0, 01 ; p<0, 001) na koncentraciju teških metala. Najveća prosječna koncentracija (mg kg-1) Zn (98, 25), Cu (88, 07), Ni (2, 62), Pb (5, 06) i Cd (4, 12) utvrđena je u vrsti Agaricus macrocarpus, dok najveća prosječna koncentracija Fe utvrđena u vrsti Macrolepiota procera (64, 60 mg kg-1). Ustanovljene su značajne razlike u prosječnoj distribuciji teških metala između anatomskih dijelova plodnog tijela gljiva. Sve istraživane vrste gljiva isključene su kao mogući bioindikatori onečišćenja okoliša za metale Fe, Ni i Pb (BCF<1). S druge strane, bioakumulacijska svojstva utvrđena su u svim istraživanim vrstama gljiva za metal Cd (BCF>1). S obzirom na ustanovljene koncentracije teških metala u gljivama konzumacija istih ne predstavlja toksikološki rizik za zdravlje ljudi.

teški metali; jestive gljive; ekologija; bioakumulacija; Jaska

nije evidentirano