Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Dendroflora i usklađenost arhitektonskih i hortikulturnih elemenata parka oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (CROSBI ID 221130)

Prilog u časopisu | stručni rad

Zebec, Marko ; Idžojtić, Marilena ; Poljak, Igor ; Zebec, Maja Dendroflora i usklađenost arhitektonskih i hortikulturnih elemenata parka oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // Šumarski list, 138 (2014), 1-2; 55-64

Podaci o odgovornosti

Zebec, Marko ; Idžojtić, Marilena ; Poljak, Igor ; Zebec, Maja

hrvatski

Dendroflora i usklađenost arhitektonskih i hortikulturnih elemenata parka oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Park oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nalazi se na području perivoja Maksimir, istočno od potoka Blizneca. Oformljen pedesetih godina prošloga stoljeća, na površini od 5, 7 ha, park obiluje velikim brojem drvenastih vrsta, varijeteta i kultivara, te je ukupno utvrđeno 112 svojti. Od toga je 37 golosjemenjača, dok su kritosjemenjače zastupljene sa 75 taksona (tablica 1 i 2). Paviljonski sklopovi u kojima se odvija nastava Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te istraživački rad s područja šumarstva i agronomije, kao i niz građevina iz 19. stoljeća, smješteni unutra parka, predstavljaju bogati presjek razvoja arhitekture od prve trećine 19. stoljeća, pa sve do značajki suvremene arhitekture početka 21. stoljeća (slike 1 do 8). U općim crtama oni predstavljaju razvoj arhitektonskih stilova i misli, te u detaljima zanimljive specifičnosti, vezane uz razvoj zagrebačke arhitekture, kao i osobitosti izraza pojedinih autora. Prilikom podizanja parka tendencija je bila oformiti prostor koji bi ponajprije služio edukaciji studenata Šumarskog i Agronomskog fakulteta, dok je estetska i ornamentalna funkcija biljaka zanemarena. Usporedo sa sadnjom biljnog materijala, nije se vodilo određenim konceptom, već je naglasak stavljen na što veću zastupljenost različitih svojti unutar parka. Posljedično se park ne otvara posjetitelju cjelovitošću spektra morfoloških posebnosti zasađenih svojti. Glavni element prostora uvijek je u početku arhitektonski element, a biljke su sađene tek zaključno s podizanjem građevine. Budući da se prilikom podizanja parka oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta nije vodilo dovoljno računa o usklađenosti hortikulturnih i arhitektonskih elemenata, u ovome su radu putem složene analize odnosa između prostornih odlika građevina i reprezentativnih morfoloških značajki pojedinih biljnih svojti dana konkretna rješenja pri odabiru ili modifikaciji hortikulturnih elemenata u smjeru postizanja nedosegnute ravnoteže prirodnih i umjetnih formi, bez agresivnijeg zadiranja u prostor.

park oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; arhitektonski elementi; hortikulturni elementi; komparativna analiza; inventarizacija dendroflore

sekundarno publiciranje

engleski

Dendroflora and harmony of the architectural and horticultural elements of the Park surrounding the Faculty of Forestry and the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb

nije evidentirano

the park surrounding the Faculty of Forestry and the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb; architectural elements; horticultural elements; comparative analysis; inventarisation of woody plants

nije evidentirano

Podaci o izdanju

138 (1-2)

2014.

55-64

objavljeno

0373-1332

1846-9140

Povezanost rada

nije evidentirano

Indeksiranost