hrvatski

Prostorno planiranje u funkciji održivog razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije

Sažetak Neovisno promatra li se kao pojava ili kao djelatnost turizam se uz obilježje glavne gospodarske grane ističe i kao najveći ''potrošač'' prostora. To potvrđuju značajne površine zona turističke namjene u odnosu na ukupnu površinu građevinskog područja naselja/županije, a turizam sa svojim izravnim i neizravnim učincima već od 60-ih godina prošlog stoljeća postaje glavni čimbenik u funkcionalnoj, socio-ekonomskoj, fizonomskoj i okolišnoj transformaciji litoralnog pojasa Dubrovačko-neretvanske županije, izrazito osjetljivog prostora izloženog najvećim demografskim i graditeljskim pritiscima. Nekontrolirano širenje građevinskih područja bez osiguravanja prometne i komunalne infrastrukture te nesklad s vlastitim ambicioznim turističkim očekivanjima u većini turističkih središta generira kaotično stanje, a istovremeno se uz veliki broj neobnovljenih turističkih zona još uvijek pokušava rezervirati prostor za nove zone, nažalost bez kvalitetne demografske analize šireg prostora kao osnove razvoja. Sve to ukazuje da planovi uz gubitak/nedostatak interdisciplinarnog pristupa u izradi najčešće samo iskazuju širenje građevinskog područja, a njihovu stvarnu vrijednost je teško analizirati zbog čestih izmjena legislative i nepostojanja metodologije. Definiranjem prostora kao najvažnijeg resursa, proizvoda s izraženom vrijednošću (socijalnom, ekološkom, kulturnom, ekonomskom) kako je to već i učinjeno kroz strateške dokumente EU (posebno TA 2020 i ESPON), plansko određivanje njegove namjene zapravo predstavlja način upravljanja koje bi osim stvaranja novih vrijednosti za cilj trebalo imati i održivost. Dosadašnja istraživanja upozoravaju da nedostatak metodologije i formalistički postavljen zakonodavni okvir u izradi prostorno-planske dokumentacije, a uz nepoštivanje osnovnih planerskih kriterija (posebno usmjerenost na javni interes) i neselektivnu ''legalizaciju'' izrazito negativno utječu na prostorni i gospodarski razvoj Dubrovačko-neretvanske županije. Stoga je cilj rada ukazati na neizostavnu ulogu prostornog planiranja u kreiranju održivog razvoja turizma s istodobnim i ravnomjernim razvojem sva tri sastavna elementa održivosti (ekološki, ekonomski i društveni) te u stvaranju podloge za lakšu diverzifikaciju turističke ponude.

Dubrovačko-neretvanska županija; prostorno planiranje; održivi razvoj; turizam

nije evidentirano