hrvatski

Tri nova posvetna natpisa s imenima hrvatskih vladara iz karolinškog razdoblja

Veliki broj sačuvanih epigrafičkih posvetnih natpisa u kojima se spominju hrvatski ranosrednjovjekovni vladari već je odavno uočen fenomen koji je uvelike doprinio boljem i preciznijem stilskom razvrstavanju predromaničke skulpture na istočnoj obali Jadrana, a unutar toga i okupljanju i preciznijoj dataciji pojedinih likovno- morfoloških grupa predromaničkih reljefa. Od vremena održavanja izložbe Hrvati i Karolinzi (2000.-2001.) otkrivena su ili recentno prepoznata još tri posvetna natpisa s kojih su, s velikom dozom sigurnosti, iščitana imenâ dvojice hrvatskih vladara iz 9. stoljeća – Mislava i Branimira. Tako je Mislavovo ime prepoznto na dvama ulomcima arhitrava oltarne ograde s dvaju lokaliteta u zaleđu Zadra, jednom iz Biljana Donjih, te drugom iz Pridrage. S druge strane, ime kneza Branimira moguće je iščitati s ruba djelomično sačuvanoga antičkog sarkofaga koji je u funkciji portala naknadno preupotrebljen prilikom ranosrednjovjekovne obnove ranokršćanske crkve Sv. Martina u Lepurima kod Benkovca, a ta je građevina tijekom 9. stoljeća u više navrata opremana novim liturgijskim instalacijama, od kojih se dva takva poduhvata sasvim pouzdano mogu datirati u vrijeme vladavine hrvatskih knezova Trpimira i Branimira. Autor ističe važnost novih vladarskih natpisa za ranu hrvatsku povijest, a posebno naglašava njihovu ulogu u potvrđivanju ispravnosti svrstavanja pojedinih predromaničkih reljefa u majstorske ili radioničke opuse temeljem formalno- stilske analize, zatim njihova preciznijeg datiranja koje iz takve metode rada proizlazi, kao i za još čvršći i plauzibiliji kronološki slijed izmjene klesarskih produkcija djelatnih na teritoriju hrvatske kneževine tijekom karolinškog razdoblja.

Posvetni natpisi; hrvatski vladari; karolinško razdoblje

nije evidentirano

engleski

Three New Votive Inscriptions with the Names of Croatian Rulers from the Carolingian Period

Veliki broj sačuvanih epigrafičkih posvetnih natpisa u kojima se spominju hrvatski ranosrednjovjekovni vladari već je odavno uočen fenomen koji je uvelike doprinio boljem i preciznijem stilskom razvrstavanju predromaničke skulpture na istočnoj obali Jadrana, a unutar toga i okupljanju i preciznijoj dataciji pojedinih likovno- morfoloških grupa predromaničkih reljefa. Od vremena održavanja izložbe Hrvati i Karolinzi (2000.-2001.) otkrivena su ili recentno prepoznata još tri posvetna natpisa s kojih su, s velikom dozom sigurnosti, iščitana imenâ dvojice hrvatskih vladara iz 9. stoljeća – Mislava i Branimira. Tako je Mislavovo ime prepoznto na dvama ulomcima arhitrava oltarne ograde s dvaju lokaliteta u zaleđu Zadra, jednom iz Biljana Donjih, te drugom iz Pridrage. S druge strane, ime kneza Branimira moguće je iščitati s ruba djelomično sačuvanoga antičkog sarkofaga koji je u funkciji portala naknadno preupotrebljen prilikom ranosrednjovjekovne obnove ranokršćanske crkve Sv. Martina u Lepurima kod Benkovca, a ta je građevina tijekom 9. stoljeća u više navrata opremana novim liturgijskim instalacijama, od kojih se dva takva poduhvata sasvim pouzdano mogu datirati u vrijeme vladavine hrvatskih knezova Trpimira i Branimira. Autor ističe važnost novih vladarskih natpisa za ranu hrvatsku povijest, a posebno naglašava njihovu ulogu u potvrđivanju ispravnosti svrstavanja pojedinih predromaničkih reljefa u majstorske ili radioničke opuse temeljem formalno- stilske analize, zatim njihova preciznijeg datiranja koje iz takve metode rada proizlazi, kao i za još čvršći i plauzibiliji kronološki slijed izmjene klesarskih produkcija djelatnih na teritoriju hrvatske kneževine tijekom karolinškog razdoblja.

Votive inscriptions; Croatian rulers; Carolingian period

nije evidentirano